ПОЛИЦИЈСКИ СИНДИКАЛНИ ПОКРЕТ

ПОЛИЦИЈСКИ СИНДИКАЛНИ ПОКРЕТ
Јединствена синдикална организација запослених у МУП Р.Србије основана 17.10.2017.год. у Неготину као самостални и независни синдикат, аутономан у односу на све синдикалне централе и као такав регистрован 02.12.2017.год. -ПСП- представља и заступа председник Игор Ђурђевић - контакт: 019/542-955; 956; 957; 069/22-33-513; E-mail: policijski.sindikalni.pokret@gmail.com ; Адреса централе: Момчила Ранковића 2, 19300 Неготин. [Рег.бр.24442; м.бр.17900536; пиб: 109931569]
Showing posts with label закон. Show all posts
Showing posts with label закон. Show all posts

БЕЗБЕДНОСТ И ЗАШТИТА НА РАДУ -(IV)-

ПРЕТХОДНА ПИТАЊА -ПСП-

полицијски синдикални покрет

   Министарство унутрашњих послова
        СЕКТОР ЗА ЉУДСКЕ РЕСУРСЕ
                 Одељење за односе 
                      са запосленима
       
                              - Одсеку за односе са 
                                 синдикатима 
Поштовани,

     Ово наше обраћање и питања које смо концепирали на крају, резултат је планираних активности ПОЛИЦИЈСКОГ СИНДИКАЛНОГ ПОКРЕТА у области безбедности и здравља на раду, у циљу информисања и анимирања чланства синдиката, активиста других синдиката, свих запослених и послодавца да се, поштујући важеће законске прописе и регулативе у овој области, унапреди безбедност и здравље на раду припадника МУП-а Републике Србије. Становишта смо да  управо та област треба бити заправо приоритетан задатак синдиката јер је свакако основна улога синдиката да се залаже и бори за остваривање радних права и интереса својих чланова али и свих других запослених.  У том смислу, као посредник између запослених и послодавца, синдикат је дужан да учествује у доношењу одлука по питањима унапређивања безбедности и заштите здравља на раду и да и сам ради на анимирању и подизању свести запослених и промовисању културе безбедности и здравља на раду.

Дакле,

       К О Н К Р Е Т Н А      П И Т А Њ А

Сагледавајући наш приступ овој тематици и све наведено, питања која се логично намећу, а која су с'нашег становишта од директног значаја за све запослене у МУП, су следећа:

-1.- КОЈЕ МЕРЕ И РАДЊЕ ЈЕ МИНИСТАРСТВО УНУТРАШЊИХ ПОСЛОВА ПРЕДУЗИМАЛО И ПРЕДУЗИМА У ПОГЛЕДУ ИЗРАДЕ АДЕКВАТНОГ АКТА О ПРОЦЕНИ РИЗИКА ЗА СВАКО РАДНО МЕСТО ЗАПОСЛЕНИХ...? - ако се има у виду да је тај акт предуслов за примену Закона о безбедности и здравља на раду и ако се има у виду да је, кад' је реч о МУП, свакако потребан дугогодишњи студуозан, темељит и континуран стручни рад да се до тог циља дође... А Закон о безбедности и здравља на раду који регулише те прописе и обавезе је на снази од 2005.године.

-2.- ДА ЛИ РАДНА ГРУПА ЗА БАВЉЕЊЕ ТОМ ТЕМАТИКОМ У МУП, КОЈА ЈЕ ПО НАШИМ САЗНАЊИМА ФОРИМРАНА ТЕК 2011-2012.ГОДИНЕ, РАДИ И ДАЉЕ...? КО СУ ЧЛАНОВИ ТЕ РАДНЕ ГРУПЕ И ПОСТОЈИ ЛИ КАКАВ ИЗВЕШТАЈ О ДОСАДАШЊЕМ РАДУ ТЕ РАДНЕ ГРУПЕ...? - обзиром на ствар хитности јер је најновијим изменама и допунама тог Закона прецизирано да одређене одредбе које дефинишу обавезе послодавца и запослених, ступају на снагу дана 01.12.2017.године.

-3.- ИМА ЛИ КАКВИХ ИНИЦИЈАЛНИХ ПРЕДЛОГА И САРАДЊЕ СА ДРУГИМ, ПРЕ СВЕГА РЕПРЕЗЕНТАТИВНИМ СИНДИКАТИМА, У ПОГЛЕДУ ИЗРАДЕ СТРАТЕГИЈЕ И ПРИМЕНЕ ЗАКОНА О БЕЗБЕДНОСТИ И ЗДРАВЉА НА РАДУ У МУП...? - имајући у виду да смо ми ипак тек новоформирана и још увек у потпуности неафирмисана синдикална организација која свакако има намеру у предстојећем периоду да потенцира на овим и сличним питањима од интереса за запослене у МУП, а пре свих полицијских службеника.

Захваљујем,

              полицијски синдикални покрет
                     председник синдиката
                              Ђурђевић Игор

27.05.2017.год.
у   Н е г о т и н у
_________________________________________

ПРИСТИГАО ОДГОВОР -МУП-

Република Србија
Министарство унутрашњих послова
Сектор за људске ресурсе
Одељење за односе са запосленима
Одсек за односе са синдикатима
Бул. др Зорана Ђинђића 104

       ПОЛИЦИЈСКОМ СИНДИКАЛНОМ
                            ПОКРЕТУ
                 - п р е д с е д н и к у -

Поштовани,
                        Достављамо Вам одговор припремљен од стране Одељења за здравље запослених и безбедност на раду, следеће садржине:

Ministarstvo unutrašnjih poslova je rešenjem Kabineta Ministra 01 broj 6487/13-3 od 28.11.2013. godine  obrazovalo radnu grupu za izradu akta o proceni rizika na radnim mestima u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Zadatak radne grupe shodno navedenom rešenju bio je:

• Donošenje plana sprovođenja postupka procene rizika
• Sagledavanje i tačno definisanje svih neophodnih podataka o poslodavcu i licima koja vrše procenu ili učešće u njoj
• Opis tehnološkog radnog procesa, opis sredstava za rad i njihovo grupisanje i sredstva opreme za ličnu zaštituSnimanje organizacije rada
• Preispitivanje postojećeg stanja bezbednosti i zdravlja na radu
• Prepoznavanje, utvrđivanje i grupisanje opasnosti i štetnosti i sačinjavanje liste opasnosti i štetnosti
• Procenjivanje rizikaIzrada akta o proceni rizika
• Utvrđivanje načina i mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika na najmanju moguću meru
• Definisanje zdravstvenih uslova koje moraju da ispunjavaju zaposleni na radnom mestu i radnoj okolini sa povećanim rizikom
• Zaključak koji sadrži izjavu poslodavca

Članom 2. tačka 3. navedenog rešenja propisano je da je predviđen rok za izradu akta o proceni rizika, godinu dana od dana donošenja akta koji će sadržati opise poslova radnih mesta u Ministarstvu unutrašnjih psolova, s tim da je tačkom 4. predviđeno da se rok može produžiti usled nastanka nepredvidljivih objektivnih okolnosti.  Radna grupa je održala više sastanaka, o čemu kao dokaz postoje zapisnici.

Zakon o bezbednosti I zdravlju na radu ("Sl. glasnik RS", br. 101/2005 i 91/2015) u članu 2. stav 2. propisuje da se ovaj zakon  ne primenjuje pri obavljanju specifične vojne službe u Vojsci Srbije i obavljanju policijskih i poslova zaštite i spasavanja iz delokruga nadležnog državnog organa, kao i obavljanju poslova zaštite i spasavanja koje obavljaju drugi subjekti u skladu sa posebnim zakonom, u kojima su pitanja bezbednosti i zdravlja na radu pri obavljanju te službe i tih poslova uređena posebnim zakonom i propisima donetim na osnovu tog zakona.

Imajući u vidu navedeni član zakona, jasna je intencija zakonodavca da se na  policijske poslove I poslove zaštite  I spasavanja ne primenjuju odredbe Zakona o bezbednosti I zdravlju na radu, ali to ne znači da da pitanje bezbednosti I zdravlja na radu za policijske poslove I poslove zaštite  I spasavanja nije regulisano se posebnim zakonom i propisima donetim na osnovu tog zakona (član 2. stav 2. Zakon o bezbednosti I zdravlju na radu).  U skladu sa navedenim je I stav Sekretarijata Ministarstva unutrašnjh poslova da je obaveza Ministarstva u skladu s članom 3. Zakona o bezbednosti I zdravlju na radu da donese Pravilnik o bezbednosti I zdravlju na radu I Akt o proceni rizika za radna mesta, kojim će se obuhvatiti sve kategorije zaposlenih u Ministarstvu, osim policijskih službenika kada obavljaju policijske poslove I poslove zaštite I spasavanja, u kojim slučajevima zaposleni na ovim poslovima podležu primeni posebnih propisa, koji im obezbeđuju specifičan I viši nivo zaštite bezbednosti I zdravlja na radu.

Takođe, ističemo I da je za izradu Akta o proceni rizika potrebno da se u Ministarstvu izradi katalog radnih mesta, kao I da se za sva radna mesta urade opisi poslova. Imajući u vidu da je taj posao u toku, nakon njegovog završetka moći će da se pristupi  izradi Akta o proceni rizika. Imajući u vidu veličinu Ministarstva, broj zaposlenih, kao I obim posla za izradu Akta o proceni rizika, stav je da se za konkretan posao angažuje licencirana kuća, pri čemu će Ministarstvo pružati punu logističku podršku za izradu Akta. Napominjemo da je za angažovanje licencirane kuće za izradu Akta za procenu rizika, neophodno obezbediti i iznačajna finansijska sredstva.

 U 2016. godini donet je novi Zakon o policiji, koji u članu 10. deli sve zaposlene  u Ministarstvu na  policijske službenike, državne službenike i nameštenike. Stav 2 istog člana propisuje da su policijski službenici:

1) lica koja obavljaju policijske poslove u statusu ovlašćenih službenih lica i primenjuju policijska ovlašćenja (ovlašćena službena lica - OSL);

2) lica na posebnim dužnostima koja obavljaju druge unutrašnje poslove u neposrednoj vezi sa policijskim poslovima (lica na posebnim dužnostima - PD).

Takođe, navedenim Zakonom formiran je I Sektor za ljudske resurse u okviru kog I Odeljenje za zdravlje zaposlenih I bezbednost na radu, u čijoj nadležnosti je I organizovanje I sprovođenje mera iz oblasti primarne, a delom I sekundarne I tercijarne zdravstvene prevencije, organizovanje I sprovođenje specifične zdravstvene zaštite za sve zaposlene u Ministarstvu. 

U okviru Ministarstva još uvek nije izvršena podela na policijske službenike, državne službenike I nameštenike, a izrada kataloga radnih mesta I opisa radnih mesta je u toku. Bez obzira na sve, u Ministarstvu se obavljaju redovni periodični lekarski pregledi za policijske službenike u statusu OSL I UOSL, vatrogasce-spasioce, kao I za zaposlene na radnim mestima, gde je posebnim pravilnikom ili nekim drugim pravnim aktom utvrđena obaveza obavljanja periodičnih lekarskih pregleda (rad na visini, vozači, rad u zoni jonizujućeg zračenja….)

Срдачан поздрав,
                                         шеф Одсека
                                Драгиша Анђелковић

Београд, 01.06.2017.г.

____________________________________________

НОВА ПИТАЊА -ПСП-

полицијски синдикални покрет

   Министарство унутрашњих послова
        СЕКТОР ЗА ЉУДСКЕ РЕСУРСЕ
                 Одељење за односе 
                      са запосленима
       
                              - Одсеку за односе са 
                                 синдикатима 

Поштовани,

           Захваљујем на крајње исцрпним податцима које сте прибавили а на основу којих цела ствар постаје знатно кристалније јасна.

С' тим у вези, ако не замерате, обратили би Вам се и са захтевом за достављање додатних података...

(1) Интересује нас да ли су надлежне службе у МУП (одељења задужена за психолошку превенцију, здравствену заштиту и сл.) које би директно и индиректно примењивале све наложене мере везане за заштиту безбедности и здравља на раду, становишта да је, по све запослене у МУП а пре свих униформисане припаднике, боље да:

- је цела та ствар регулисана (као сада) посебном применом издвојеном из постојећег Закона о безбедности и заштити на раду (у складу са чл.2 тог Закона)...?

- или (као што је раније требало бити) да цела ствар буде регулисана у склопу Закона о безбедности и заштити на раду, где полицајци самим законом не би били издвојени у односу на све грађане односно запослене у Реп.Србији, без обзира на све специфичности посла...?

Наравно, не захтевамо каква упоредна правна тумачења закона и мишљења дал' је бољи ранији или садашњу закон, на против, нас интересује мишљење стручњака наших служби у вези са очекиваном практичном применом.

(2) Интересује нас такође, и били би захвални, ако би сте нас известили о следећем:
      Да ли наше стручне службе располажу са каквим оријентационим податцима везаним за примену заштите и безбедности на раду код полиције у другим државама (земље из непосредног окружења и др.земље у Европи без обзира да ли се ради о чланицама ЕУ) у смислу:
- Које државе (макар неки пример) примењују заштиту на раду у оквирима постојећих својих закона (без издвајања полицијске професије као код нас актуелним чл.2 Закона)..?
- Које државе (макар неки пример) примењују заштиту на раду у складу са сагледавањем "специфичности професије" као што је то случај код нас (чл.2 Закона)...?
                                                  Унапред захвалан
Срдачно, 
                                              председник синдиката
01.06.2017. год.                         Игор Ђурђевић
у  Н е г о т и н у

      

БЕЗБЕДНОСТ И ЗАШТИТА НА РАДУ (-III-)

       У оквиру планског рада ПОЛИЦИЈСКОГ СИНДИКАЛНОГ ПОКРЕТА у сегменту "побољшања услова рада и унапређења безбедности и заштите здравља запослених", након активности наведених у претходном тексту |>>>БЕЗБЕДНОСТ И ЗАШТИТА НА РАДУ (-II-)<<<|, у циљу прибављања информација које би користиле у погледу огледних и показних приказа изводљивости и једнаке примене Законски дефинисане заштите полицајаца и војника као и свих других запослених, без обзира на професију, Међународној организацији рада -МОР- (Internacional labour organization -ILO-), путем електронске и писане поште упућен је следећи Допис:
_________________________________________

May 31, 2017.           No. internac.I-1/2017.

Unique, an independent trade union organization of employees of the Ministry of Internal Affairs of the Republic of Serbia "POLICE UNION MOVEMEN"
Serbia, Momcilo Rankovic Street 2, (19300) Negotin                

                       INTERNATIONAL
                              LABOUR
                       ORGANIZATION
Respected,      

        In our trade union work and advocacy defense and promotion of workers' rights in relation to health and safety, we need specific public information and data we assume that they are at. If they have one, please report.

We are interested in the following:

(1) Which countries from the European continent (EU Member States, and those that are not members of the European Union) apply their laws on security and safety and to the officers and soldiers without any restrictions in relation to other professions?

(2) Which countries from the European continent (EU Member States, and those that are not members of the European Union) do not apply their laws on security and safety to the officers and soldiers using EU Directive 89/391 / EEC (1989) on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health of workers at work, which is an advisory indicated that the safety and protection of employees in the police and army can edit and define otherwise?

    In the hope that we are not the wrong address to which we pay in advance grateful,

Sincerely,
                            President of the Union
                                  Igor Djurdjevic
_________________________________________

31.Maj 2017.         Бр. интернац.И-1/2017.

Јединствена, самостална и независна синдикална организација запослених у Министарству унутрашњих послова Републике Србије "ПОЛИЦИЈСКИ СИНДИКАЛНИ ПОКРЕТ"
Србија, улица Момчила Ранковића 2, (19300) Неготин

                      МЕЂУНАРОДНОЈ
                       ОРГАНИЗАЦИЈИ
                                 РАДА
Поштовани,      

       У нашем синдикалном раду и заступању одбране и унапређењу права радника у вези са заштитом на раду, потребне су нам одређене јавне информације и податци за које претпостављамо да их Ви поседујете. Уколико их поседујете, молимо Вас да нас известите.

Интересује нас следеће:

(1) Које државе са Европског континента (државе чланице Европске уније, и оне које нису чланице Европске уније) примењују своје Законе о безбедности и заштити на раду и према полицајцима и војницима без икаквих ограничења у односу на друге професије?

(2) Које државе са Европског континента (државе чланице Европске уније, и оне које нису чланице Европске уније) не примењују своје Законе о безбедности и заштити на раду према полицајцима и војницима применом Директиве Европске уније 89/391 / ЕЕС (1989) о увођењу мера за подстицање побољшања безбедности и здравља радника на раду којом је саветодавно указано да се безбедност и заштита запослених у полицији и војци може уредити и дефинисати на други начин?     

       У нади да нисмо погрешили адресу на коју се обраћамо, унапред захвалан,

Срдачно,
                          Председник синдиката
                                  Игор Ђурђевић
_________________________________________

01.06.2017.год.
у   Н е г о т и н у        |>>>-ПСП инфо-<<<|

                      facebook page

БЕЗБЕДНОСТ И ЗАШТИТА НА РАДУ (-II-)

Закон о безбедности и заштити на раду у примени је од 2005-те године, а изменама и допунама током 2015-те године уведена је новина, односно сужена примена тог закона, којом се исти НЕ ПРИМЕЊУЈЕ НА ЗАПОСЛЕНЕ У ПОЛИЦИЈИ И ВОЈСЦИ И СРОДНЕ ЦИВИЛНЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ.
Те измене су извршене на основу неких од сегмената регулатива I>>>Директиве ЕУ бр.89/391 из 1989.год.<<<I.
     Становишта смо да се та препорука, након фактичке десетогодишње примене тог Закона, само искористла као "оправдање" за недовољну упорност, истрајност и вољом за унапређењем рада, па је након десет година "тумарања у месту" примењена како би се фактички избегла потреба крајње студиозног, стручног и захтевног рада на процени ризика односно изради I>>>Акта о процени ризика<<<I за свако од радних места у МУП.
     Како год, обзиром да је МУП ипак дуго времена (десет година) имао за концепирање израде тог акта о процени ризика, дубоко смо уверени да се са тиме треба наставити, где год да се стигло, и да се та измена закона не треба посматрати као вечно ограничавање. С'тим у вези смо се и обратили надлежним службама у МУП питањима која су, између осталог, садржана у тексту I>>>ЗАШТИТА БЕЗБЕДНОСТИ И ЗДРАВЉА У ПОЛИЦИЈИ...?!<<<I.
     У међувремену, док чекамо тражене одговоре, бацимо поглед на Правилник о начину и поступку процене ризика на радном месту и у радној околини... И запитајмо се - какво би стање опреме и средстава за рад и радног окружења била кад' би се рецимо овакав начин процене ризика приказао и применио у МУП и условио послодавца и запослене на поштовање одредби Закона о безбедности и заштити на раду... Запитајмо се... И такође се запитајмо и шта би то требали урадити да иницирамо разматрање промене закона, на крај крајева...

("Sl. glasnik RS", br. 72/2006, 84/2006 - ispr., 30/2010 i 102/2015) 

                       P R A V I L N I K

      O NAČINU I POSTUPKU PROCENE
          RIZIKA NA RADNOM MESTU I
                   U RADNOJ OKOLINI

Sadržina pravilnika

Član 1

Ovim pravilnikom utvrđuju se način i postupak procene rizika od nastanka povreda na radu ili oštećenja zdravlja, odnosno oboljenja zaposlenog na radnom mestu i u radnoj okolini, kao i način i mere za njihovo otklanjanje, koje poslodavac uređuje aktom o proceni rizika.

Osnov i svrha procene rizika

Član 2

Procena rizika i mere koje poslodavac utvrdi obezbeđuju se primenom propisa o bezbednosti i zdravlju na radu i drugih propisa, a primenjuju se radi otklanjanja opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini, odnosno radi otklanjanja ili smanjenja rizika, u obimu kojim se sprečava povreda na radu, oštećenje zdravlja ili oboljenje zaposlenog.

Obuhvat procene rizika

Član 3

Procena rizika zasniva se na sistematskom evidentiranju i procenjivanju svih faktora u procesu rada - mogućih vrsta opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini koje mogu da prouzrokuju povredu na radu, oštećenje zdravlja ili oboljenje zaposlenog.

Procenom rizika sagledavaju se organizacija rada, radni procesi, sredstva za rad, sirovine i materijali koji se koriste u tehnološkim i radnim procesima, sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu, kao i drugi elementi koji mogu da izazovu rizik od povreda na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog.

Procena rizika obuhvata:

1) opšte podatke o poslodavcu;

2) opis tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava za rad, i njihovo grupisanje i opis sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu;

3) snimanje organizacije rada;

4) prepoznavanje i utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini;

5) procenjivanje rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti;

6) utvrđivanje načina i mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika;

7) zaključak;

8) izmene i dopune akta o proceni rizika.

Opšti podaci o poslodavcu

Član 4

Opšti podaci o poslodavcu sadrže:

1) poslovno ime (naziv), sedište, odnosno adresu poslodavca;

2) delatnost poslodavca;

3) podatke o licima koja vrše procenu rizika i licima koja učestvuju u procenjivanju rizika (ime, prezime, stručna sprema i dr.).

Opis tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava za rad (i njihovo grupisanje) i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu

Član 5

Opis tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava za rad koja se koriste u tim procesima (i njihovo grupisanje) i opis sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu vrši se na način pogodan za prikupljanje i procenjivanje potrebnih informacija o tim procesima i sredstvima prema postojećem stanju.

Opisom se obuhvataju:

1) objekti koji se koriste kao radni i pomoćni prostor, uključujući i objekte na otvorenom prostoru, sa svim pripadajućim instalacijama;

2) oprema za rad (mašine, uređaji, postrojenja, instalacije, alat i sl.) koja se koristi u procesu rada i vrši se njihovo grupisanje;

3) konstrukcije i objekti za kolektivnu bezbednost i zdravlje na radu (zaštita na prelazima, prolazima i prilazima, zakloni od toplotnih i drugih zračenja, zaštita od udara električne struje, opšta ventilacija i klimatizacija i sl.), opis njihove namene i načina korišćenja;

4) pomoćne konstrukcije i objekti, kao i konstrukcije i objekti koji se privremeno koriste za rad i kretanje zaposlenih (skela, radna platforma, tunelska podgrada, konstrukcija za sprečavanje odrona zemlje pri kopanju dubokih rovova i sl.);

5) druga sredstva za rad koja se koriste u procesu rada ili su na bilo koji način povezana sa procesom rada, njihova namena i način korišćenja;

6) sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu;

7) sirovine i materijali koji se koriste;

8) drugi potrebni elementi.

Snimanje organizacije rada

Član 6

Snimanje organizacije rada obuhvata uvid u akt poslodavca kojim se uređuje njegovo unutrašnje uređenje, odnosno organizacija i sistematizacija radnih mesta za obavljanje poslova iz delatnosti poslodavca i drugu dokumentaciju poslodavca koja se odnosi na organizaciju rada, kao i neposrednu proveru propisane, odnosno utvrđene organizacije rada i faktičkog stanja organizacije rada kod poslodavca.

Snimak organizacije rada poslodavca sadrži poslove, nazive i lokaciju radnih mesta gde se obavljaju poslovi, uslove za zasnivanje radnog odnosa i broj zaposlenih na tim radnim mestima, od toga broj žena, muškaraca, mlađih od 18 godina, invalida, radno vreme i vreme provedeno na određenim poslovima, odstupanja propisane, odnosno utvrđene organizacije rada od faktičkog stanja organizacije rada kod poslodavca i dr.

Prepoznavanje i utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini

Član 7

Prepoznavanje i utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini vrši se na osnovu podataka koji se prikupljaju iz dokumentacije kojom raspolaže poslodavac, posmatranjem i praćenjem procesa rada na radnom mestu, pribavljanjem potrebnih informacija od zaposlenih i informacija iz drugih izvora i razvrstavanjem u vrste prikupljenih podataka, odnosno mogućih opasnosti i štetnosti na koje ti podaci ukazuju.

Pri utvrđivanju podataka o opasnostima i štetnostima na radnom mestu i u radnoj okolini polazi se od postojećeg stanja bezbednosti i zdravlja na radu (važeći stručni nalazi o izvršenim pregledima i proveri opreme za rad, kao i o izvršenim ispitivanjima uslova radne okoline, izveštaji o prethodnim i periodičnim lekarskim pregledima zaposlenih, podaci o povredama na radu, profesionalnim bolestima i oboljenjima u vezi sa radom, sredstvima i opremom za ličnu zaštitu na radu, analiza preduzetih mera radi sprečavanja povreda na radu, profesionalnih bolesti i oboljenja u vezi sa radom, inspekcijski nalazi o izvršenom nadzoru, uputstva za bezbedan rad, propisana dokumentacija za upotrebu i održavanje, odnosno pakovanje, transport, korišćenje, skladištenje, uništavanje i dr.).

Opasnosti i štetnosti grupišu se u zavisnosti od njihove vrste i prirode.

Član 8

Opasnosti se grupišu u:

1) mehaničke opasnosti, koje se pojavljuju korišćenjem opreme za rad, kao što su:

   (1) nedovoljna bezbednost zbog rotirajućih ili pokretnih delova,

   (2) slobodno kretanje delova ili materijala koji mogu naneti povredu zaposlenom,

   (3) unutrašnji transport i kretanje radnih mašina ili vozila, kao i pomeranja određene opreme za rad,

   (4) korišćenje opasnih sredstava za rad, koja mogu proizvesti eksplozije ili požar,

   (5) nemogućnost ili ograničenost pravovremenog uklanjanja sa mesta rada, izloženost zatvaranju, mehaničkom udaru, poklapanju, i sl.,

   (6) drugi faktori koji mogu da se pojave kao mehanički izvori opasnosti;

2) opasnosti koje se pojavljuju u vezi sa karakteristikama radnog mesta, kao što su:

   (1) opasne površine (podovi i sve vrste gazišta, površine sa kojima zaposleni dolazi u dodir, a koje imaju oštre ivice - rubove, šiljke, grube površine, izbočene delove, i sl.),

   (2) rad na visini ili u dubini, u smislu propisa o bezbednosti i zdravlju na radu,

   (3) rad u skučenom, ograničenom ili opasnom prostoru (između dva ili više fiksiranih delova, između pokretnih delova ili vozila, rad u zatvorenom prostoru koji je nedovoljno osvetljen ili provetravan, i sl.),

   (4) mogućnost klizanja ili spoticanja (mokre ili klizave površine),

   (5) fizička nestabilnost radnog mesta,

   (6) moguće posledice ili smetnje usled obavezne upotrebe sredstava ili opreme za ličnu zaštitu na radu,

   (7) uticaji usled obavljanja procesa rada korišćenjem neodgovarajućih ili neprilagođenih metoda rada,

   (8) druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa karakteristikama radnog mesta i načinom rada (korišćenje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu koja opterećuju zaposlenog, i sl.);

3) opasnosti koje se pojavljuju korišćenjem električne energije, kao što su:

   (1) opasnost od direktnog dodira sa delovima električne instalacije i opreme pod naponom,

   (2) opasnost od indirektnog dodira,

   (3) opasnost od toplotnog dejstva koje razvijaju električna oprema i instalacije (pregrevanje, požar, eksplozija, električni luk ili varničenje, i dr.),

   (4) opasnosti usled udara groma i posledica atmosferskog pražnjenja,

   (5) opasnost od štetnog uticaja elektrostatičkog naelektrisanja,

   (6) druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa korišćenjem električne energije.

Član 9

Štetnosti se grupišu u:

1) štetnosti koje nastaju ili se pojavljuju u procesu rada, kao što su:

   (1) hemijske štetnosti, prašina i dimovi (udisanje, gušenje, unošenje u organizam, prodor u telo kroz kožu, opekotine, trovanje, i sl.),

   (2) fizičke štetnosti (buka i vibracije),

   (3) biološke štetnosti (infekcije, izlaganje mikroorganizmima i alergentima),

   (4) štetni uticaji mikroklime (visoka ili niska temperatura, vlažnost i brzina strujanja vazduha),

   (5) neodgovarajuća - nedovoljna osvetljenost,

   (6) štetni uticaji zračenja (toplotnog, jonizujućeg ili nejonizujućeg, laserskog, ultrazvučnog),

   (7) štetni klimatski uticaji (rad na otvorenom),

   (8) štetnosti koje nastaju korišćenjem opasnih materija u proizvodnji, transportu, pakovanju, skladištenju ili uništavanju,

   (9) druge štetnosti koje se pojavljuju u radnom procesu, a koje mogu da budu uzrok povrede na radu zaposlenog, profesionalnog oboljenja ili oboljenja u vezi sa radom;

2) štetnosti koje proističu iz psihičkih i psihofizioloških napora koji se uzročno vezuju za radno mesto i poslove koje zaposleni obavlja, kao što su:

   (1) napori ili telesna naprezanja (ručno prenošenje tereta, guranje ili vučenje tereta, razne dugotrajne povećane telesne aktivnosti i sl.),

   (2) nefiziološki položaj tela (dugotrajno stajanje, sedenje, čučanje, klečanje i sl.),

   (3) napori pri obavljanju određenih poslova koji prouzrokuju psihološka opterećenja (stres, monotonija i sl.),

   (4) odgovornost u primanju i prenošenju informacija, korišćenje odgovarajućeg znanja i sposobnosti, odgovornost u pravilima ponašanja, odgovornost za brze izmene radnih procedura, intenzitet u radu, prostorna uslovljenost radnog mesta, konfliktne situacije, rad sa strankama i novcem, nedovoljna motivacija za rad, odgovornost u rukovođenju, i sl.;

3) štetnosti vezane za organizaciju rada, kao što su: rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad), rad u smenama, skraćeno radno vreme, rad noću, pripravnost za slučaj intervencija, i sl.;

4) ostale štetnosti koje se pojavljuju na radnim mestima, kao što su:

   (1) štetnosti koje prouzrokuju druga lica (nasilje prema licima koja rade na šalterima, lica na obezbeđenju, i sl.),

   (2) rad sa životinjama,

   (3) rad u atmosferi sa visokim ili niskim pritiskom,

   (4) rad u blizini vode ili ispod površine vode.

Procenjivanje rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti

Član 10

Procena rizika zasniva se na analizi verovatnoće nastanka i težine moguće povrede na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog u vezi sa radom prouzrokovanih na radnom mestu i u radnoj okolini.

Na osnovu prikupljenih podataka i prepoznatih, odnosno utvrđenih opasnosti i štetnosti i utvrđene liste opasnosti i štetnosti u radnoj okolini na svakom radnom mestu, izborom i primenom odgovarajućih metoda vrši se procenjivanje rizika - verovatnoće nastanka i težine povreda na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog.

Procenjivanje rizika vrši se za svaku prepoznatu, odnosno utvrđenu opasnost ili štetnost, upoređivanjem sa dozvoljenim vrednostima propisanim odgovarajućim propisima u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, tehničkim propisima, standardima i preporukama.

Verovatnoća nastanka povrede na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog u vezi sa radom, prouzrokovanih opasnostima i štetnostima na radnom mestu i u radnoj okolini, procenjuje se na osnovu prethodne analize koja uzima u obzir učestalost i trajanje izloženosti zaposlenih opasnostima i štetnostima, verovatnoću nastanka opasnog događaja i tehničke ili druge mogućnosti za njihovo izbegavanje, odnosno ograničenje.

Težina moguće povrede na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog procenjuje se na osnovu prethodne analize koja uzima u obzir predvidivu vrstu povrede (smrtna, teška, kolektivna ili laka povreda na radu) koja se može očekivati.

Ako se utvrdi da na radnom mestu i pored potpuno primenjenih mera u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu i drugih mera, postoje opasnosti i štetnosti, koje prema nalazu procenjivača rizika mogu da izazovu povredu ili ugroze zdravlje zaposlenog, smatra se da je takvo mesto sa povećanim rizikom, što se utvrđuje aktom o proceni rizika.

Utvrđivanje načina i mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika

Član 11

Na osnovu procenjenih rizika na radnom mestu i u radnoj okolini, poslodavac utvrđuje način i mere za njihovo sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje na najmanju moguću meru.

Ako su procenjeni rizici takve prirode da život i zdravlje zaposlenih nisu teže ugroženi, a za čije otklanjanje su potrebna veća investiciona ulaganja, aktom o proceni rizika mogu se utvrditi mere i rokovi za njihovo sprovođenje kojima se u potpunosti otklanjaju rizici ili kojima se oni smanjuju na najmanju moguću meru.

O sprovođenju mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika stara se poslodavac neposredno ili preko lica određenog za bezbednost i zdravlje na radu ili drugog lica određenog aktom o proceni rizika.

Član 12

Mere za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika poslodavac utvrđuje polazeći od procenjenog rizika, utvrđenog prioriteta i poštujući principe prevencije, u skladu sa propisima o bezbednosti i zdravlju na radu, tehničkim propisima, standardima ili opšte priznatim merama.

Mere koje se utvrđuju za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika jesu:

1) održavanje sredstava za rad u ispravnom stanju i vršenje pregleda i provere opreme za rad;

2) obezbeđivanje propisanih uslova za bezbedan i zdrav rad u radnoj okolini;

3) osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad;

4) obezbeđivanje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu i njihovo održavanje u ispravnom stanju;

5) upućivanje zaposlenih na prethodne i periodične lekarske preglede u skladu sa ocenom službe medicine rada, i dr.

Član 13

Na osnovu ocene službe medicine rada, poslodavac aktom o proceni rizika utvrđuje posebne zdravstvene uslove koje moraju ispunjavati zaposleni na radnom mestu sa povećanim rizikom.

Zaključak

Član 14

Po sprovedenom postupku snimanja organizacije rada, prepoznavanja i utvrđivanja opasnosti i štetnosti, procenjivanja rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti i utvrđivanja načina i mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika, u skladu sa ovim pravilnikom, poslodavac donosi zaključak.

Zaključak sadrži:

1) sva radna mesta na kojima je izvršena procena rizika;

2) radna mesta koja su utvrđena kao radna mesta sa povećanim rizikom;

3) prioritete u otklanjanju rizika;

4) izjavu poslodavca kojom se obavezuje da će primeniti sve utvrđene mere za bezbedan i zdrav rad na radnim mestima i u radnoj okolini u skladu sa aktom o proceni rizika.

Izmene i dopune akta o proceni rizika

Član 15

Akt o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj okolini podleže potpunoj izmeni i dopuni nakon svake kolektivne povrede na radu sa smrtnim posledicama, koja se dogodi na radnom mestu i u radnoj okolini poslodavca.

Akt o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj okolini podleže delimičnim izmenama i dopunama (u delu koji se odnosi na određeno radno mesto i s njim povezana radna mesta), i to:

1) u slučaju smrtne povrede na radu i teške povrede na radu;

2) u slučaju pojave svake nove opasnosti ili štetnosti, odnosno promene nivoa rizika u procesu rada;

3) kada mere koje se utvrde za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika nisu odgovarajuće ili ne odgovaraju procenjenom stanju;

4) kada je procena zasnovana na podacima koji nisu ažurni;

5) kada postoje mogućnosti i načini za unapređenje, odnosno dopunu procenjenih rizika.

Član 16

Akt o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj okolini podleže potpunoj ili delimičnoj izmeni ili dopuni i na osnovu utvrđene ispunjenosti uslova iz člana 15. ovog pravilnika i naložene mere inspektora rada.

Pokretanje postupka procene rizika

Član 17

Postupak procene rizika pokreće poslodavac donošenjem odluke o pokretanju postupka procene rizika.

Određivanje lica odgovornih za sprovođenje procene rizika

Član 18

Poslodavac odlukom o pokretanju postupka procene rizika određuje jedno ili više lica odgovornih za sprovođenje postupka procene rizika u skladu sa ovim pravilnikom (u daljem tekstu: stručno lice).

Stručno lice može da bude poslodavac, zaposleni kod poslodavca ili zaposleni kod pravnog lica ili preduzetnika sa licencom za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu, ukoliko ima položen stručni ispit o praktičnoj osposobljenosti za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu.

Poslodavac koji je određen da bude stručno lice nije dužan da ima položen odgovarajući stručni ispit ukoliko poslove bezbednosti i zdravlja na radu može da obavlja sam bez položenog odgovarajućeg stručnog ispita.

Poslodavac, u slučaju kada za vršenje procene rizika angažuje pravno lice ili preduzetnika sa licencom za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu, na osnovu ugovora o angažovanju pravnog lica ili preduzetnika određuje jedno ili više stručnih lica iz reda zaposlenih kod angažovanog pravnog lica ili preduzetnika.

Plan sprovođenja postupka procene rizika

Član 19

Stručno lice sastavlja plan sprovođenja postupka procene rizika koji odobrava poslodavac, a koji sadrži:

1) pravni osnov za procenu rizika (propisi u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, nacionalni i međunarodni standardi, i dr.);

2) organizaciju i koordinaciju sprovođenja, izmena i dopuna postupka procene rizika;

3) spisak pravnih i fizičkih lica kompetentnih za procenjivanje rizika (u daljem tekstu: procenjivači rizika);

4) metode za vršenje procene rizika;

5) faze i rokove za procenu rizika;

6) način prikupljanja dokumentacije potrebne za procenu rizika (uputstva za bezbedan rad, uputstva za održavanje, stručni nalazi o pregledima i proveri opreme za rad, ispitivanja uslova radne okoline i dr.);

7) informisanje procenjivača rizika;

8) koordinaciju između procenjivača rizika;

9) način pribavljanja informacija za procenu rizika od zaposlenih;

10) konsultacije sa predstavnicima zaposlenih i informisanje predstavnika zaposlenih o rezultatima procene rizika i preduzetim merama;

11) druge radnje potrebne za sprovođenje, izmene i dopune postupka procene rizika.

Ako poslodavac angažuje pravno lice, odnosno preduzetnika za obavljanje poslova procene rizika, angažovano pravno lice, odnosno preduzetnik, uz plan sprovođenja postupka procene rizika prilaže fotokopiju licence za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu.

Plan sprovođenja postupka procene rizika jeste sastavni deo dokumentacije o proceni rizika.

Provera efikasnosti primene akta o proceni rizika

Član 20

Provera efikasnosti primene akta o proceni rizika vrši se neprekidno, tako što se proverava efikasnost sprovedenih mera i procenjuje uspešnost njihovog sprovođenja u pogledu otklanjanja i smanjenja rizika.

Proveru efikasnosti primene akta o proceni rizika vrši lice određeno za bezbednost i zdravlje na radu kod poslodavca.

Ako u postupku provere efikasnosti primene akta o proceni rizika lice za bezbednost i zdravlje na radu uoči njihovu neefikasnost, predlaže korekciju tih mera.

Postupak sprovođenja korektivnih mera vrši se izmenama i dopunama akta o proceni rizika.

Prelazna i završna odredba

Član 21

Poslodavac je dužan da akt o proceni rizika, usklađen sa odredbama ovog pravilnika, donese u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, u skladu sa zakonom.

Do donošenja akta o proceni rizika prema odredbama ovog pravilnika, mere bezbednosti i zdravlja na radu koje se sprovode radi sprečavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti u vezi sa radom sprovode se saglasno odredbama opšteg akta ili ugovora o radu kojim se kod poslodavca uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.

Član 22

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

                                   |>>>-ПСП инфо-<<<|