ПОЛИЦИЈСКИ СИНДИКАЛНИ ПОКРЕТ

ПОЛИЦИЈСКИ СИНДИКАЛНИ ПОКРЕТ
Јединствена синдикална организација запослених у МУП Р.Србије основана 17.10.2017.год. у Неготину као самостални и независни синдикат, аутономан у односу на све синдикалне централе и као такав регистрован 02.12.2017.год. -ПСП- представља и заступа председник Игор Ђурђевић - контакт: 019/542-955; 956; 957; 069/22-33-513; E-mail: policijski.sindikalni.pokret@gmail.com ; Адреса централе: Момчила Ранковића 2, 19300 Неготин. [Рег.бр.24442; м.бр.17900536; пиб: 109931569]
Showing posts with label процена ризика. Show all posts
Showing posts with label процена ризика. Show all posts

Превентивне мере за безбедан и здрав рад при коришћењу опреме за рад са екраном


Министарству унутрашњих послова

- СЕКТОРУ ЗА ЉУДСКЕ РЕСУРСЕ -

Одељењу за односе са запосленима

- Шефу Одсека за сарадњу са синдикатима

господину Драгиши Анђелковићу 


Поштовани,

                             Посредством Вас дана 27.05.2017.године обратили смо се (електронском поштом) Одељењу за здравље запослених и безбедност на раду са питањима у вези са "Актом о процени ризика" а што представља један од циљних интересовања наше синдикалне организације из области -БЕЗБЕДНОСТИ И ЗАШТИТЕ НА РАДУ-. Дана 01.06.2017.год. уследио је запримљен Одговор, као и додатна наша питања на које је веома исцрпно одговорено дана 02.06.2017.год. По истој тој тематици изразили смо интересовање и пред Радном групом МУП за сарадњу и односе са синдикатима на месечном састанку одржаном 10.11.2017.год. у СИВ1 где се такође детаљно разматрало и одговарало по нашим конкретним питањима, те где смо ми упознати са становиштем и одредницама министарства тј. послодавца према запосленима у тој ствари. 

Овог пута Вам се обраћамо по истој области нашег интересовања, а конкретно у под-области -БЕЗБЕДАН И ЗДРАВ РАД ПРИ КОРИШЋЕЊУ ОПРЕМЕ ЗА РАД СА ЕКРАНОМ-, те с тим у вези пре свега Вас упућујемо на предметни постојећи Правилник који је на даље приказан, као и Мишљење Министарства рада, запошљавање и социјалне политике број 011-00-00081/2013-1 од 23.01.2014.године:

PRAVILNIKO PREVENTIVNIM MERAMA ZA BEZBEDAN I ZDRAV RAD PRI KORIŠĆENJU OPREME ZA RAD SA EKRANOM
("Sl. glasnik RS", br. 106/2009 i 93/2013)

I. Osnovne odredbe

Član 1

Ovim pravilnikom propisuju se minimalni zahtevi koje je poslodavac dužan da ispuni u obezbeđivanju primene preventivnih mera pri korišćenju opreme za rad sa ekranom.

Član 2

Ovaj pravilnik se ne primenjuje na:

1) vozačke ili kontrolne kabine u vozilima ili mašinama;

2) računarske sisteme instalirane u transportnim sredstvima;

3) računarske sisteme koji su prevashodno namenjeni za javnu upotrebu;

4) prenosive računarske sisteme koji se ne koriste stalno na radnom mestu;

5) kalkulatore, fiskalne kase i drugu opremu za rad koja ima male ekrane za prikazivanje podataka ili mera koji su neophodni za neposredno korišćenje te opreme za rad;

6) pisaće mašine sa ekranom.

Član 3

Oprema za rad sa ekranom jeste oprema za rad sa alfanumeričkim ili grafičkim ekranom, bez obzira na način prikazivanja.

Radno mesto, u smislu ovog pravilnika, jeste prostor namenjen za obavljanje poslova kod poslodavca u kome se koristi oprema za rad sa ekranom (koja može biti snabdevena sa tastaturom ili drugim uređajima za unos podataka i/ili programom koji određuje korisnički odnos između zaposlenog i opreme za rad sa ekranom, pomoćnim delovima i uređajima uključujući periferne jedinice kao što su disk, telefon, modem, štampač, držač dokumenata) uključujući radnu stolicu, radni sto ili radnu površinu i neposrednu radnu okolinu.

Zaposleni, u smislu ovog pravilnika, jeste zaposleni koji u okviru poslova koje obavlja koristi opremu za rad sa ekranom najmanje četiri sata dnevno.

II. Obaveze poslodavca

Član 4

Poslodavac je dužan da za sva radna mesta na kojima se koristi oprema za rad sa ekranom izvrši procenu rizika od nastanka oštećenja čula vida i fizičkih i psihofizioloških oštećenja zdravlja, odnosno da izvrši delimičnu izmenu i dopunu akta o proceni rizika ukoliko je procena rizika izvršena tako da nisu evidentirani i procenjeni svi faktori rizika koji nastaju pri korišćenju oprema za rad ekranom, sa ciljem da se utvrde način i mere za otklanjanje ili smanjenje tih rizika, uzimajući u obzir dodatni i/ili kombinovani efekat utvrđenih rizika.

Član 5

Poslodavac je dužan da obezbedi zaposlenom rad na radnom mestu na kojem su sprovedene mere za bezbedan i zdrav rad utvrđene u Pregledu mera za bezbedan i zdrav rad pri korišćenju opreme za rad sa ekranom.

Pregled mera za bezbedan i zdrav rad pri korišćenju opreme za rad sa ekranom odštampan je uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Poslodavac je dužan da pored ostalih sprovede i organizacione mere, odnosno da zaposlenima obezbedi odgovarajuće pauze ili promenu radnih aktivnosti sa ciljem da se smanje psihofiziološki napori koji nastaju pri korišćenju opreme za rad sa ekranom.

Član 6

Poslodavac je dužan da, u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti, zaposlenima koji koriste opremu za rad sa ekranom obezbedi pregled vida koji će izvršiti služba medicine rada ili oftalmolog.

Pregled vida, iz stava 1. ovog člana, se sprovodi pre početka korišćenja opreme za rad sa ekranom, periodično u toku korišćenja oprema za rad sa ekranom u intervalima ne dužim od tri godine i ukoliko se kod zaposlenog pojave problemi sa vidom koji mogu nastati kao posledica korišćenja opreme za rad sa ekranom.

Poslodavac je dužan da, u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti, zaposlenom koji koristi opremu za rad sa ekranom obezbedi ciljani oftalmološki pregled, ukoliko rezultati pregleda vida iz stava 1. ovog člana pokažu da je to neophodno.

Poslodavac je dužan da, ukoliko je na osnovu rezultata pregleda iz st. 1. i 3. ovog člana neophodno i ukoliko se uobičajena korektivna sredstva ne mogu koristiti, obezbedi korišćenje posebnih korektivnih sredstava koja odgovaraju poslovima koji se obavljaju.

Član 6a

Pri upućivanju zaposlenog na pregled vida poslodavac popunjava Uput za pregled vida (Obrazac 1.), odnosno Uput za ciljani oftalmološki pregled (Obrazac 2.).

Poslodavac popunjava upute iz stava 1. ovog člana, u dva primerka i jedan primerak dostavlja službi medicine rada ili oftalmologu, a drugi primerak zadržava za svoje potrebe.

Izveštaj o izvršenom pregledu vida, odnosno ciljanom oftalmološkom pregledu izdaje se u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti.

Obrasci iz stava 1. ovog člana odštampani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni deo.

Član 7

Poslodavac je dužan da projektuje, izabere, naruči ili izmeni program i obezbedi obavljanje poslova pri kojima se koristi oprema za rad sa ekranom, tako da:

1) program odgovara zadatku;

2) program bude lak za upotrebu, ukoliko je moguće prilagođen znanju i iskustvu zaposlenog i takav da se kvantitativne ili kvalitativne provere ne vrše bez znanja zaposlenog;

3) je zaposlenima obezbeđena povratna informacija o njihovom učinku;

4) su informacije prikazane u formatu i brzinom koji su prilagođeni zaposlenom;

5) su primenjeni principi ergonomije programa, a naročito u pogledu obrade podataka o ljudima.

III. Obaveštavanje zaposlenih

Član 8

Poslodavac je dužan da zaposlenima ili njihovim predstavnicima za bezbednost i zdravlje na radu obezbedi sve informacije koje se odnose na bezbednost i zdravlje na radu, a naročito o merama koje se preduzimaju u cilju ostvarivanja bezbednih i zdravih uslova za rad pri korišćenju opreme za rad sa ekranom u skladu sa čl. 4, 5. i 6. ovog pravilnika.

IV. Osposobljavanje zaposlenih

Član 9

Poslodavac je dužan da u toku osposobljavanja za bezbedan i zdrav rad zaposlene koji koriste opremu za rad sa ekranom upozna sa svim vrstama rizika koji se za njih mogu pojaviti pri korišćenju te opreme pre početka korišćenja te opreme za rad i svaki put kada dođe do promena u organizaciji obavljanja poslova.

V. Saradnja poslodavca i zaposlenih

Član 10

Poslodavac i zaposleni, odnosno njihovi predstavnici za bezbednost i zdravlje na radu dužni su da sarađuju u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na korišćenje opreme za rad sa ekranom.

VI. Prelazne i završne odredbe

Član 11

Poslodavci koji su, pre stupanja na snagu ovog pravilnika, započeli obavljanje delatnosti, odnosno obezbedili korišćenje opreme za rad sa ekranom dužni su da svoje poslovanje usklade sa odredbama ovog pravilnika u roku od četiri godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

Poslodavci koji posle stupanja na snagu ovog pravilnika započnu obavljanje delatnosti, odnosno obezbede korišćenje opreme za rad sa ekranom dužni su da zaposlenima obezbede ciljane preglede iz člana 6. ovog pravilnika u roku od četiri godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

Član 12

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

PREGLED MERA ZA BEZBEDAN I ZDRAV RAD PRI KORIŠĆENJU OPREME ZA RAD SA EKRANOM

1. Oprema za rad sa ekranom

1.1. Ekran

1.1.1. Karakteri na ekranu moraju da budu dobro definisani, jasno uobličeni, odgovarajuće veličine i sa odgovarajućim razmacima između karaktera i redova.

1.1.2. Slika na ekranu mora da bude stabilna, bez treperenja ili drugih oblika nestabilnosti.

1.1.3. Svetlosna jačina karaktera i/ili kontrast između karaktera i pozadine moraju da budu lako podesivi od strane zaposlenog i prilagodljivi uslovima radne okoline.

1.1.4. Ekran mora da bude podesiv u horizontalnoj i vertikalnim ravnima u skladu sa potrebama zaposlenog.

1.1.5. Posebno postolje za ekran ili podesivi sto moraju da budu obezbeđeni.

1.1.6. Na ekranu ne sme da bude odbleska ili refleksije koji mogu da budu neprijatni za zaposlenog.

1.2. Tastatura

1.2.1. Tastatura mora da bude sa podesivim nagibom i odvojena od ekrana tako da zaposleni može da zauzme udoban radni položaj koji će sprečiti pojavu zamora u rukama.

1.2.2. Ispred tastature mora da postoji dovoljno prostora za oslonac šaka i ruku zaposlenog.

1.2.3. Tastatura mora da ima mat površinu da ne bi izazvala odblesak svetlosti.

1.2.4. Raspored i karakteristike tastera treba da budu takvi da olakšaju upotrebu tastature.

1.2.5. Simboli na tasterima moraju da imaju odgovarajući kontrast u odnosu na tastere i da su čitljivi iz predviđenog položaja za rad.

1.3. Radni sto ili radna površina

1.3.1. Radni sto ili radna površina moraju da imaju dovoljno veliku površinu koja neće izazivati odblesak i da omogućavaju fleksibilan raspored ekrana, tastature, dokumenata i prateće opreme.

1.3.2. Držač dokumenata mora da bude stabilan, podesiv i postavljen na način koji će neophodne pokrete glave i očiju svesti na minimum.

1.3.3. Za zaposlenog mora da bude obezbeđeno dovoljno slobodnog prostora tako da može da zauzme udoban položaj pri radu.

1.4. Radna stolica

1.4.1. Radna stolica mora da bude stabilna i da omogućava zaposlenom slobodu pokreta i udoban položaj.

1.4.2. Visina sedišta mora da bude podesiva.

1.4.3. Naslon mora da bude podesiv u pogledu visine i nagiba.

1.4.4. Oslonac za stopala mora da bude obezbeđen zaposlenima koji žele da ga koriste.

2. Radna okolina

2.1. Slobodan prostor za zaposlene

2.1.1. Na radnom mestu mora da bude obezbeđen propisan slobodan prostor za zaposlene tako da im je omogućena promena položaja i sloboda pokreta.

2.2. Osvetljenje radnih prostorija

2.2.1. Prirodno i/ili veštačko osvetljenje moraju da obezbede adekvatnu osvetljenost i kontrast između ekrana i okoline uzimajući u obzir vrstu poslova i potrebe zaposlenih.

2.2.2. Uređenje radnog mesta i izbor veštačkog osvetljenja mora da bude izvedeno na način kojim se sprečava nastanak odbleska ili refleksije.

2.3. Refleksija i odblesak

2.3.1. Radna mesta moraju da budu uređena na takav način da izvori prirodne svetlosti (prozori ili otvori), providni ili prozračni zidovi i oprema i zidovi svetlih boja ne stvaraju direktni odblesak i refleksiju na ekranu.

2.3.2. Prozori moraju da budu opremljeni odgovarajućim sistemom podesive zaštite kojim se može smanjiti prirodno osvetljenje na radnom mestu.

2.4. Buka, zračenja i mikroklima

2.4.1. Na radnom mestu moraju da budu obezbeđeni propisani uslovi radne okoline u pogledu buke zračenja i mikroklime.

2.4.2. Oprema za rad sa ekranom ne sme da bude izvor buke koja će ometati razgovor ili izvor toplotnog zračenja koje bi bilo neprijatno za zaposlene.

Obrazac 1.

_________________________

________________________________

(poslodavac)

(matični broj jedinstvenog registra)

_________________________

________________________________

(adresa)

(šifra delatnosti)

_________________________

________________________________

(datum)

(broj uputa)

UPUT ZA PREGLED VIDA

Upućuje se na pregled vida

,

(ime, očevo ime i prezime)

, rođen(a)

godine u

(JMBG)

(mesto rođenja i opština)

po zanimanju

, koji(a) radi na radnom mestu

(naziv zanimanja)

, radi korišćenja opreme za rad sa ekranom.

(naziv radnog mesta)

Kratak opis poslova na radnom mestu:


Zaposleni(a) koristi opremu za rad sa ekranom:

dnevno.

(broj sati)

(M.P.)

Poslodavac

__________________________

(Ovlašćeno lice)

Obrazac 2.

_________________________

________________________________

(poslodavac)

(matični broj jedinstvenog registra)

_________________________

________________________________

(adresa)

(šifra delatnosti)

_________________________

________________________________

(datum)

(broj uputa)

UPUT ZA CILJANI OFTALMOLOŠKI PREGLED

Mišljenje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike br. 011-00-00081/2013-01 od 23.01.2014. godine

„Pravilnikom o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri korišćenju opreme za rad sa ekranom („Sl. glasnik RS“, br. 106/2009 i 93/2013 – dalje: Pravilnik) propisuju se minimalni zahtevi koje je poslodavac dužan da ispuni u obezbeđivanju primene preventivnih mera pri korišćenju opreme za rad sa ekranom.

Odredbom člana 4. ovog pravilnika propisano je da je poslodavac dužan da za sva radna mesta na kojima se koristi oprema za rad sa ekranom izvrši procenu rizika od nastanka oštećenja čula vida i fizičkih i psihofizioloških oštećenja zdravlja, odnosno da izvrši delimičnu izmenu i dopunu akta o proceni rizika ukoliko je procena rizika izvršena tako da nisu evidentirani i procenjeni svi faktori rizika koji nastaju pri korišćenju oprema za rad sa ekranom, sa ciljem da se utvrde način i mere za otklanjanje ili smanjenje tih rizika uzimajući u obzir dodatni i/ili kombinovani efekat utvrđenih rizika.

Poslodavci koji su već izvršili procenu rizika na radnim mestima gde se koristi oprema za rad sa ekranom, a nisu utvrdili koliko sati dnevno u toku rada zaposleni koristi opremu za rad sa ekranom, dužni su da usklade svoj akt o proceni rizika sa ovim pravilnikom, odnosno da izvrše izmene i dopune akta o proceni rizika na tim radnim mestima.

Odredbom člana 5. ovog pravilnika propisano je da je poslodavac dužan da obezbedi zaposlenom koji koristi opremu sa ekranom najmanje četiri sata dnevno, rad na radnom mestu na kojem su sprovedene mere za bezbedan i zdrav rad utvrđene u Pregledu mera za bezbedan i zdrav rad pri korišćenju opreme za rad sa ekranom, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Takođe poslodavac je dužan da pored ostalih sprovede i organizacione mere, odnosno da zaposlenima obezbedi odgovarajuće pauze ili promenu radnih aktivnosti sa ciljem da se smanje psihofiziološki napori koji nastaju pri korišćenju opreme za rad sa ekranom.

Odredbom člana 6. Pravilnika propisano je:

„Poslodavac je dužan da, u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti, zaposlenima koji koriste opremu za rad sa ekranom obezbedi pregled vida koji će izvršiti služba medicine rada ili oftalmolog.

Pregled vida, iz stava 1. ovog člana, se sprovodi pre početka korišćenja opreme za rad sa ekranom, periodično u toku korišćenja oprema za rad sa ekranom u intervalima ne dužim od tri godine i ukoliko se kod zaposlenog pojave problemi sa vidom koji mogu nastati kao posledica korišćenja opreme za rad sa ekranom.

Poslodavac je dužan da, u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti, zaposlenom koji koristi opremu za rad sa ekranom obezbedi ciljani oftalmološki pregled, ukoliko rezultati pregleda vida iz stava 1. ovog člana pokažu da je to neophodno.

Poslodavac je dužan da, ukoliko je na osnovu rezultata pregleda iz st. 1. i 3. ovog člana neophodno i ukoliko se uobičajena korektivna sredstva ne mogu koristiti, obezbedi korišćenje posebnih korektivnih sredstava koja odgovaraju poslovima koji se obavljaju.“

Odredbom člana 6a ovog pravilnika propisano je da pri upućivanju zaposlenog na pregled vida poslodavac popunjava Uput za pregled vida (Obrazac 1.), odnosno Uput za ciljani oftalmološki pregled (Obrazac 2.) i pri tome poslodavac popunjava upute u dva primerka i jedan primerak dostavlja službi medicine rada ili oftalmologu, a drugi primerak zadržava za svoje potrebe.

Izveštaj o izvršenom pregledu vida, odnosno ciljanom oftalmološkom pregledu izdaje se u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti.

Obrasci Uput za pregled vida, odnosno Uput za ciljani oftalmološki pregled odštampani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni deo.

U skladu sa prethodno navedenim, poslodavac je dužan da za zaposlenog za koga je utvrđeno da u okviru poslova koje obavlja koristi opremu za rad sa ekranom najmanje četiri sata dnevno obezbedi pregled vida koji će izvršiti služba medicine rada ili oftalmolog, odnosno da ukoliko rezultati pregleda vida pokažu da je to neophodno zaposlenom obezbedi ciljani oftalmološki pregled, sa ciljem obezbeđivanja bezbednih i zdravih uslova rada, praćenja i očuvanja zdravstvenog stanja.“

Дакле, суштинска конкретна питања су следећа:

1.) Да ли министарство - током израде каталога радних места свих запослених а што је по логици ствари и уско повезано са самом систематизацијом радних места -, има у виду потребе разврставања и категорије радних места на којима се користи опрема за рад са екраном како би се на даље и извршила адекватна процена ризика од настанка оштећења чула вида и физичких и психофизичких оштећења здравља, а све у складу са одредбом члана 4. предметног Правилника која представља једну од обавеза послодавца...?

2.) Да ли се министарство према запосленима на таквим радним местима (члан 3. предметног Правилника) у досадашњем периоду опходило у складу са обавезама из одредби члана 6. и члана 6а које дефинишу упућивање запосленог на специјалистички лекарски преглед вида односно циљани офтамолошки преглед...?

3.) Уколико је одговор на претходно питање негативан, односно уколико министарство у досадашњем периоду није спроводиломере безбедности и заштите здравља везане за одредбе члана 6. и члана 6а предметног Правилника према запосленима на радним местима дефинисаним у члану 3. предметног Правилника - планира ли се скорије спровођење таквих активности...?

Обзиром да само планирање и потом и спровођење таквих мера према одређеној групи запослених у министарству свакако представља веома опсежан рад и детаљан приступ целој ствари, а што би на даље условило и потребе за изједначавањем услова рада на таквим радним местима у свим организационим целинама министарства, као и битним унапређењем истих у погледу опреме и слично, Полицијски синдикални покрет инсистира на што хитнијем усклађивању постојећих обавезујућих интерних прописа министарства са овим општим Правилником.

Н а п о м е н а :  Обзиром на спреченост представника наше синдикалне организације за долазак на предстојећи (септембарски) месечни састанак са Радном групом МУП, молимо Вас да нам по овим питањима одговорите доставом писаних одговора и образложења (електронском поштом).

Унапред захвалан....

                                                                      

 Игор Ђурђевић, председник синдиката

у Неготину, 02.08.2018.године


02.08.2018.год.

у  Н е г о т и н у           |>>>-ПСП инфо-<<<|
           




БЕЗБЕДНОСТ И ЗАШТИТА НА РАДУ (-II-)

Закон о безбедности и заштити на раду у примени је од 2005-те године, а изменама и допунама током 2015-те године уведена је новина, односно сужена примена тог закона, којом се исти НЕ ПРИМЕЊУЈЕ НА ЗАПОСЛЕНЕ У ПОЛИЦИЈИ И ВОЈСЦИ И СРОДНЕ ЦИВИЛНЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ.
Те измене су извршене на основу неких од сегмената регулатива I>>>Директиве ЕУ бр.89/391 из 1989.год.<<<I.
     Становишта смо да се та препорука, након фактичке десетогодишње примене тог Закона, само искористла као "оправдање" за недовољну упорност, истрајност и вољом за унапређењем рада, па је након десет година "тумарања у месту" примењена како би се фактички избегла потреба крајње студиозног, стручног и захтевног рада на процени ризика односно изради I>>>Акта о процени ризика<<<I за свако од радних места у МУП.
     Како год, обзиром да је МУП ипак дуго времена (десет година) имао за концепирање израде тог акта о процени ризика, дубоко смо уверени да се са тиме треба наставити, где год да се стигло, и да се та измена закона не треба посматрати као вечно ограничавање. С'тим у вези смо се и обратили надлежним службама у МУП питањима која су, између осталог, садржана у тексту I>>>ЗАШТИТА БЕЗБЕДНОСТИ И ЗДРАВЉА У ПОЛИЦИЈИ...?!<<<I.
     У међувремену, док чекамо тражене одговоре, бацимо поглед на Правилник о начину и поступку процене ризика на радном месту и у радној околини... И запитајмо се - какво би стање опреме и средстава за рад и радног окружења била кад' би се рецимо овакав начин процене ризика приказао и применио у МУП и условио послодавца и запослене на поштовање одредби Закона о безбедности и заштити на раду... Запитајмо се... И такође се запитајмо и шта би то требали урадити да иницирамо разматрање промене закона, на крај крајева...

("Sl. glasnik RS", br. 72/2006, 84/2006 - ispr., 30/2010 i 102/2015) 

                       P R A V I L N I K

      O NAČINU I POSTUPKU PROCENE
          RIZIKA NA RADNOM MESTU I
                   U RADNOJ OKOLINI

Sadržina pravilnika

Član 1

Ovim pravilnikom utvrđuju se način i postupak procene rizika od nastanka povreda na radu ili oštećenja zdravlja, odnosno oboljenja zaposlenog na radnom mestu i u radnoj okolini, kao i način i mere za njihovo otklanjanje, koje poslodavac uređuje aktom o proceni rizika.

Osnov i svrha procene rizika

Član 2

Procena rizika i mere koje poslodavac utvrdi obezbeđuju se primenom propisa o bezbednosti i zdravlju na radu i drugih propisa, a primenjuju se radi otklanjanja opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini, odnosno radi otklanjanja ili smanjenja rizika, u obimu kojim se sprečava povreda na radu, oštećenje zdravlja ili oboljenje zaposlenog.

Obuhvat procene rizika

Član 3

Procena rizika zasniva se na sistematskom evidentiranju i procenjivanju svih faktora u procesu rada - mogućih vrsta opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini koje mogu da prouzrokuju povredu na radu, oštećenje zdravlja ili oboljenje zaposlenog.

Procenom rizika sagledavaju se organizacija rada, radni procesi, sredstva za rad, sirovine i materijali koji se koriste u tehnološkim i radnim procesima, sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu, kao i drugi elementi koji mogu da izazovu rizik od povreda na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog.

Procena rizika obuhvata:

1) opšte podatke o poslodavcu;

2) opis tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava za rad, i njihovo grupisanje i opis sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu;

3) snimanje organizacije rada;

4) prepoznavanje i utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini;

5) procenjivanje rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti;

6) utvrđivanje načina i mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika;

7) zaključak;

8) izmene i dopune akta o proceni rizika.

Opšti podaci o poslodavcu

Član 4

Opšti podaci o poslodavcu sadrže:

1) poslovno ime (naziv), sedište, odnosno adresu poslodavca;

2) delatnost poslodavca;

3) podatke o licima koja vrše procenu rizika i licima koja učestvuju u procenjivanju rizika (ime, prezime, stručna sprema i dr.).

Opis tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava za rad (i njihovo grupisanje) i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu

Član 5

Opis tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava za rad koja se koriste u tim procesima (i njihovo grupisanje) i opis sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu vrši se na način pogodan za prikupljanje i procenjivanje potrebnih informacija o tim procesima i sredstvima prema postojećem stanju.

Opisom se obuhvataju:

1) objekti koji se koriste kao radni i pomoćni prostor, uključujući i objekte na otvorenom prostoru, sa svim pripadajućim instalacijama;

2) oprema za rad (mašine, uređaji, postrojenja, instalacije, alat i sl.) koja se koristi u procesu rada i vrši se njihovo grupisanje;

3) konstrukcije i objekti za kolektivnu bezbednost i zdravlje na radu (zaštita na prelazima, prolazima i prilazima, zakloni od toplotnih i drugih zračenja, zaštita od udara električne struje, opšta ventilacija i klimatizacija i sl.), opis njihove namene i načina korišćenja;

4) pomoćne konstrukcije i objekti, kao i konstrukcije i objekti koji se privremeno koriste za rad i kretanje zaposlenih (skela, radna platforma, tunelska podgrada, konstrukcija za sprečavanje odrona zemlje pri kopanju dubokih rovova i sl.);

5) druga sredstva za rad koja se koriste u procesu rada ili su na bilo koji način povezana sa procesom rada, njihova namena i način korišćenja;

6) sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu;

7) sirovine i materijali koji se koriste;

8) drugi potrebni elementi.

Snimanje organizacije rada

Član 6

Snimanje organizacije rada obuhvata uvid u akt poslodavca kojim se uređuje njegovo unutrašnje uređenje, odnosno organizacija i sistematizacija radnih mesta za obavljanje poslova iz delatnosti poslodavca i drugu dokumentaciju poslodavca koja se odnosi na organizaciju rada, kao i neposrednu proveru propisane, odnosno utvrđene organizacije rada i faktičkog stanja organizacije rada kod poslodavca.

Snimak organizacije rada poslodavca sadrži poslove, nazive i lokaciju radnih mesta gde se obavljaju poslovi, uslove za zasnivanje radnog odnosa i broj zaposlenih na tim radnim mestima, od toga broj žena, muškaraca, mlađih od 18 godina, invalida, radno vreme i vreme provedeno na određenim poslovima, odstupanja propisane, odnosno utvrđene organizacije rada od faktičkog stanja organizacije rada kod poslodavca i dr.

Prepoznavanje i utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini

Član 7

Prepoznavanje i utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini vrši se na osnovu podataka koji se prikupljaju iz dokumentacije kojom raspolaže poslodavac, posmatranjem i praćenjem procesa rada na radnom mestu, pribavljanjem potrebnih informacija od zaposlenih i informacija iz drugih izvora i razvrstavanjem u vrste prikupljenih podataka, odnosno mogućih opasnosti i štetnosti na koje ti podaci ukazuju.

Pri utvrđivanju podataka o opasnostima i štetnostima na radnom mestu i u radnoj okolini polazi se od postojećeg stanja bezbednosti i zdravlja na radu (važeći stručni nalazi o izvršenim pregledima i proveri opreme za rad, kao i o izvršenim ispitivanjima uslova radne okoline, izveštaji o prethodnim i periodičnim lekarskim pregledima zaposlenih, podaci o povredama na radu, profesionalnim bolestima i oboljenjima u vezi sa radom, sredstvima i opremom za ličnu zaštitu na radu, analiza preduzetih mera radi sprečavanja povreda na radu, profesionalnih bolesti i oboljenja u vezi sa radom, inspekcijski nalazi o izvršenom nadzoru, uputstva za bezbedan rad, propisana dokumentacija za upotrebu i održavanje, odnosno pakovanje, transport, korišćenje, skladištenje, uništavanje i dr.).

Opasnosti i štetnosti grupišu se u zavisnosti od njihove vrste i prirode.

Član 8

Opasnosti se grupišu u:

1) mehaničke opasnosti, koje se pojavljuju korišćenjem opreme za rad, kao što su:

   (1) nedovoljna bezbednost zbog rotirajućih ili pokretnih delova,

   (2) slobodno kretanje delova ili materijala koji mogu naneti povredu zaposlenom,

   (3) unutrašnji transport i kretanje radnih mašina ili vozila, kao i pomeranja određene opreme za rad,

   (4) korišćenje opasnih sredstava za rad, koja mogu proizvesti eksplozije ili požar,

   (5) nemogućnost ili ograničenost pravovremenog uklanjanja sa mesta rada, izloženost zatvaranju, mehaničkom udaru, poklapanju, i sl.,

   (6) drugi faktori koji mogu da se pojave kao mehanički izvori opasnosti;

2) opasnosti koje se pojavljuju u vezi sa karakteristikama radnog mesta, kao što su:

   (1) opasne površine (podovi i sve vrste gazišta, površine sa kojima zaposleni dolazi u dodir, a koje imaju oštre ivice - rubove, šiljke, grube površine, izbočene delove, i sl.),

   (2) rad na visini ili u dubini, u smislu propisa o bezbednosti i zdravlju na radu,

   (3) rad u skučenom, ograničenom ili opasnom prostoru (između dva ili više fiksiranih delova, između pokretnih delova ili vozila, rad u zatvorenom prostoru koji je nedovoljno osvetljen ili provetravan, i sl.),

   (4) mogućnost klizanja ili spoticanja (mokre ili klizave površine),

   (5) fizička nestabilnost radnog mesta,

   (6) moguće posledice ili smetnje usled obavezne upotrebe sredstava ili opreme za ličnu zaštitu na radu,

   (7) uticaji usled obavljanja procesa rada korišćenjem neodgovarajućih ili neprilagođenih metoda rada,

   (8) druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa karakteristikama radnog mesta i načinom rada (korišćenje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu koja opterećuju zaposlenog, i sl.);

3) opasnosti koje se pojavljuju korišćenjem električne energije, kao što su:

   (1) opasnost od direktnog dodira sa delovima električne instalacije i opreme pod naponom,

   (2) opasnost od indirektnog dodira,

   (3) opasnost od toplotnog dejstva koje razvijaju električna oprema i instalacije (pregrevanje, požar, eksplozija, električni luk ili varničenje, i dr.),

   (4) opasnosti usled udara groma i posledica atmosferskog pražnjenja,

   (5) opasnost od štetnog uticaja elektrostatičkog naelektrisanja,

   (6) druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa korišćenjem električne energije.

Član 9

Štetnosti se grupišu u:

1) štetnosti koje nastaju ili se pojavljuju u procesu rada, kao što su:

   (1) hemijske štetnosti, prašina i dimovi (udisanje, gušenje, unošenje u organizam, prodor u telo kroz kožu, opekotine, trovanje, i sl.),

   (2) fizičke štetnosti (buka i vibracije),

   (3) biološke štetnosti (infekcije, izlaganje mikroorganizmima i alergentima),

   (4) štetni uticaji mikroklime (visoka ili niska temperatura, vlažnost i brzina strujanja vazduha),

   (5) neodgovarajuća - nedovoljna osvetljenost,

   (6) štetni uticaji zračenja (toplotnog, jonizujućeg ili nejonizujućeg, laserskog, ultrazvučnog),

   (7) štetni klimatski uticaji (rad na otvorenom),

   (8) štetnosti koje nastaju korišćenjem opasnih materija u proizvodnji, transportu, pakovanju, skladištenju ili uništavanju,

   (9) druge štetnosti koje se pojavljuju u radnom procesu, a koje mogu da budu uzrok povrede na radu zaposlenog, profesionalnog oboljenja ili oboljenja u vezi sa radom;

2) štetnosti koje proističu iz psihičkih i psihofizioloških napora koji se uzročno vezuju za radno mesto i poslove koje zaposleni obavlja, kao što su:

   (1) napori ili telesna naprezanja (ručno prenošenje tereta, guranje ili vučenje tereta, razne dugotrajne povećane telesne aktivnosti i sl.),

   (2) nefiziološki položaj tela (dugotrajno stajanje, sedenje, čučanje, klečanje i sl.),

   (3) napori pri obavljanju određenih poslova koji prouzrokuju psihološka opterećenja (stres, monotonija i sl.),

   (4) odgovornost u primanju i prenošenju informacija, korišćenje odgovarajućeg znanja i sposobnosti, odgovornost u pravilima ponašanja, odgovornost za brze izmene radnih procedura, intenzitet u radu, prostorna uslovljenost radnog mesta, konfliktne situacije, rad sa strankama i novcem, nedovoljna motivacija za rad, odgovornost u rukovođenju, i sl.;

3) štetnosti vezane za organizaciju rada, kao što su: rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad), rad u smenama, skraćeno radno vreme, rad noću, pripravnost za slučaj intervencija, i sl.;

4) ostale štetnosti koje se pojavljuju na radnim mestima, kao što su:

   (1) štetnosti koje prouzrokuju druga lica (nasilje prema licima koja rade na šalterima, lica na obezbeđenju, i sl.),

   (2) rad sa životinjama,

   (3) rad u atmosferi sa visokim ili niskim pritiskom,

   (4) rad u blizini vode ili ispod površine vode.

Procenjivanje rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti

Član 10

Procena rizika zasniva se na analizi verovatnoće nastanka i težine moguće povrede na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog u vezi sa radom prouzrokovanih na radnom mestu i u radnoj okolini.

Na osnovu prikupljenih podataka i prepoznatih, odnosno utvrđenih opasnosti i štetnosti i utvrđene liste opasnosti i štetnosti u radnoj okolini na svakom radnom mestu, izborom i primenom odgovarajućih metoda vrši se procenjivanje rizika - verovatnoće nastanka i težine povreda na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog.

Procenjivanje rizika vrši se za svaku prepoznatu, odnosno utvrđenu opasnost ili štetnost, upoređivanjem sa dozvoljenim vrednostima propisanim odgovarajućim propisima u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, tehničkim propisima, standardima i preporukama.

Verovatnoća nastanka povrede na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog u vezi sa radom, prouzrokovanih opasnostima i štetnostima na radnom mestu i u radnoj okolini, procenjuje se na osnovu prethodne analize koja uzima u obzir učestalost i trajanje izloženosti zaposlenih opasnostima i štetnostima, verovatnoću nastanka opasnog događaja i tehničke ili druge mogućnosti za njihovo izbegavanje, odnosno ograničenje.

Težina moguće povrede na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog procenjuje se na osnovu prethodne analize koja uzima u obzir predvidivu vrstu povrede (smrtna, teška, kolektivna ili laka povreda na radu) koja se može očekivati.

Ako se utvrdi da na radnom mestu i pored potpuno primenjenih mera u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu i drugih mera, postoje opasnosti i štetnosti, koje prema nalazu procenjivača rizika mogu da izazovu povredu ili ugroze zdravlje zaposlenog, smatra se da je takvo mesto sa povećanim rizikom, što se utvrđuje aktom o proceni rizika.

Utvrđivanje načina i mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika

Član 11

Na osnovu procenjenih rizika na radnom mestu i u radnoj okolini, poslodavac utvrđuje način i mere za njihovo sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje na najmanju moguću meru.

Ako su procenjeni rizici takve prirode da život i zdravlje zaposlenih nisu teže ugroženi, a za čije otklanjanje su potrebna veća investiciona ulaganja, aktom o proceni rizika mogu se utvrditi mere i rokovi za njihovo sprovođenje kojima se u potpunosti otklanjaju rizici ili kojima se oni smanjuju na najmanju moguću meru.

O sprovođenju mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika stara se poslodavac neposredno ili preko lica određenog za bezbednost i zdravlje na radu ili drugog lica određenog aktom o proceni rizika.

Član 12

Mere za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika poslodavac utvrđuje polazeći od procenjenog rizika, utvrđenog prioriteta i poštujući principe prevencije, u skladu sa propisima o bezbednosti i zdravlju na radu, tehničkim propisima, standardima ili opšte priznatim merama.

Mere koje se utvrđuju za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika jesu:

1) održavanje sredstava za rad u ispravnom stanju i vršenje pregleda i provere opreme za rad;

2) obezbeđivanje propisanih uslova za bezbedan i zdrav rad u radnoj okolini;

3) osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad;

4) obezbeđivanje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu i njihovo održavanje u ispravnom stanju;

5) upućivanje zaposlenih na prethodne i periodične lekarske preglede u skladu sa ocenom službe medicine rada, i dr.

Član 13

Na osnovu ocene službe medicine rada, poslodavac aktom o proceni rizika utvrđuje posebne zdravstvene uslove koje moraju ispunjavati zaposleni na radnom mestu sa povećanim rizikom.

Zaključak

Član 14

Po sprovedenom postupku snimanja organizacije rada, prepoznavanja i utvrđivanja opasnosti i štetnosti, procenjivanja rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti i utvrđivanja načina i mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika, u skladu sa ovim pravilnikom, poslodavac donosi zaključak.

Zaključak sadrži:

1) sva radna mesta na kojima je izvršena procena rizika;

2) radna mesta koja su utvrđena kao radna mesta sa povećanim rizikom;

3) prioritete u otklanjanju rizika;

4) izjavu poslodavca kojom se obavezuje da će primeniti sve utvrđene mere za bezbedan i zdrav rad na radnim mestima i u radnoj okolini u skladu sa aktom o proceni rizika.

Izmene i dopune akta o proceni rizika

Član 15

Akt o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj okolini podleže potpunoj izmeni i dopuni nakon svake kolektivne povrede na radu sa smrtnim posledicama, koja se dogodi na radnom mestu i u radnoj okolini poslodavca.

Akt o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj okolini podleže delimičnim izmenama i dopunama (u delu koji se odnosi na određeno radno mesto i s njim povezana radna mesta), i to:

1) u slučaju smrtne povrede na radu i teške povrede na radu;

2) u slučaju pojave svake nove opasnosti ili štetnosti, odnosno promene nivoa rizika u procesu rada;

3) kada mere koje se utvrde za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika nisu odgovarajuće ili ne odgovaraju procenjenom stanju;

4) kada je procena zasnovana na podacima koji nisu ažurni;

5) kada postoje mogućnosti i načini za unapređenje, odnosno dopunu procenjenih rizika.

Član 16

Akt o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj okolini podleže potpunoj ili delimičnoj izmeni ili dopuni i na osnovu utvrđene ispunjenosti uslova iz člana 15. ovog pravilnika i naložene mere inspektora rada.

Pokretanje postupka procene rizika

Član 17

Postupak procene rizika pokreće poslodavac donošenjem odluke o pokretanju postupka procene rizika.

Određivanje lica odgovornih za sprovođenje procene rizika

Član 18

Poslodavac odlukom o pokretanju postupka procene rizika određuje jedno ili više lica odgovornih za sprovođenje postupka procene rizika u skladu sa ovim pravilnikom (u daljem tekstu: stručno lice).

Stručno lice može da bude poslodavac, zaposleni kod poslodavca ili zaposleni kod pravnog lica ili preduzetnika sa licencom za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu, ukoliko ima položen stručni ispit o praktičnoj osposobljenosti za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu.

Poslodavac koji je određen da bude stručno lice nije dužan da ima položen odgovarajući stručni ispit ukoliko poslove bezbednosti i zdravlja na radu može da obavlja sam bez položenog odgovarajućeg stručnog ispita.

Poslodavac, u slučaju kada za vršenje procene rizika angažuje pravno lice ili preduzetnika sa licencom za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu, na osnovu ugovora o angažovanju pravnog lica ili preduzetnika određuje jedno ili više stručnih lica iz reda zaposlenih kod angažovanog pravnog lica ili preduzetnika.

Plan sprovođenja postupka procene rizika

Član 19

Stručno lice sastavlja plan sprovođenja postupka procene rizika koji odobrava poslodavac, a koji sadrži:

1) pravni osnov za procenu rizika (propisi u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, nacionalni i međunarodni standardi, i dr.);

2) organizaciju i koordinaciju sprovođenja, izmena i dopuna postupka procene rizika;

3) spisak pravnih i fizičkih lica kompetentnih za procenjivanje rizika (u daljem tekstu: procenjivači rizika);

4) metode za vršenje procene rizika;

5) faze i rokove za procenu rizika;

6) način prikupljanja dokumentacije potrebne za procenu rizika (uputstva za bezbedan rad, uputstva za održavanje, stručni nalazi o pregledima i proveri opreme za rad, ispitivanja uslova radne okoline i dr.);

7) informisanje procenjivača rizika;

8) koordinaciju između procenjivača rizika;

9) način pribavljanja informacija za procenu rizika od zaposlenih;

10) konsultacije sa predstavnicima zaposlenih i informisanje predstavnika zaposlenih o rezultatima procene rizika i preduzetim merama;

11) druge radnje potrebne za sprovođenje, izmene i dopune postupka procene rizika.

Ako poslodavac angažuje pravno lice, odnosno preduzetnika za obavljanje poslova procene rizika, angažovano pravno lice, odnosno preduzetnik, uz plan sprovođenja postupka procene rizika prilaže fotokopiju licence za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu.

Plan sprovođenja postupka procene rizika jeste sastavni deo dokumentacije o proceni rizika.

Provera efikasnosti primene akta o proceni rizika

Član 20

Provera efikasnosti primene akta o proceni rizika vrši se neprekidno, tako što se proverava efikasnost sprovedenih mera i procenjuje uspešnost njihovog sprovođenja u pogledu otklanjanja i smanjenja rizika.

Proveru efikasnosti primene akta o proceni rizika vrši lice određeno za bezbednost i zdravlje na radu kod poslodavca.

Ako u postupku provere efikasnosti primene akta o proceni rizika lice za bezbednost i zdravlje na radu uoči njihovu neefikasnost, predlaže korekciju tih mera.

Postupak sprovođenja korektivnih mera vrši se izmenama i dopunama akta o proceni rizika.

Prelazna i završna odredba

Član 21

Poslodavac je dužan da akt o proceni rizika, usklađen sa odredbama ovog pravilnika, donese u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, u skladu sa zakonom.

Do donošenja akta o proceni rizika prema odredbama ovog pravilnika, mere bezbednosti i zdravlja na radu koje se sprovode radi sprečavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti u vezi sa radom sprovode se saglasno odredbama opšteg akta ili ugovora o radu kojim se kod poslodavca uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.

Član 22

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

                                   |>>>-ПСП инфо-<<<|