ПОЛИЦИЈСКИ СИНДИКАЛНИ ПОКРЕТ

ПОЛИЦИЈСКИ СИНДИКАЛНИ ПОКРЕТ
Јединствена синдикална организација запослених у МУП Р.Србије основана 17.10.2017.год. у Неготину као самостални и независни синдикат, аутономан у односу на све синдикалне централе и као такав регистрован 02.12.2017.год. -ПСП- представља и заступа председник Игор Ђурђевић - контакт: 019/542-955; 956; 957; 069/22-33-513; E-mail: policijski.sindikalni.pokret@gmail.com ; Адреса централе: Момчила Ранковића 2, 19300 Неготин. [Рег.бр.24442; м.бр.17900536; пиб: 109931569]

БЕЗБЕДНОСТ И ЗАШТИТА НА РАДУ (-III-)

       У оквиру планског рада ПОЛИЦИЈСКОГ СИНДИКАЛНОГ ПОКРЕТА у сегменту "побољшања услова рада и унапређења безбедности и заштите здравља запослених", након активности наведених у претходном тексту |>>>БЕЗБЕДНОСТ И ЗАШТИТА НА РАДУ (-II-)<<<|, у циљу прибављања информација које би користиле у погледу огледних и показних приказа изводљивости и једнаке примене Законски дефинисане заштите полицајаца и војника као и свих других запослених, без обзира на професију, Међународној организацији рада -МОР- (Internacional labour organization -ILO-), путем електронске и писане поште упућен је следећи Допис:
_________________________________________

May 31, 2017.           No. internac.I-1/2017.

Unique, an independent trade union organization of employees of the Ministry of Internal Affairs of the Republic of Serbia "POLICE UNION MOVEMEN"
Serbia, Momcilo Rankovic Street 2, (19300) Negotin                

                       INTERNATIONAL
                              LABOUR
                       ORGANIZATION
Respected,      

        In our trade union work and advocacy defense and promotion of workers' rights in relation to health and safety, we need specific public information and data we assume that they are at. If they have one, please report.

We are interested in the following:

(1) Which countries from the European continent (EU Member States, and those that are not members of the European Union) apply their laws on security and safety and to the officers and soldiers without any restrictions in relation to other professions?

(2) Which countries from the European continent (EU Member States, and those that are not members of the European Union) do not apply their laws on security and safety to the officers and soldiers using EU Directive 89/391 / EEC (1989) on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health of workers at work, which is an advisory indicated that the safety and protection of employees in the police and army can edit and define otherwise?

    In the hope that we are not the wrong address to which we pay in advance grateful,

Sincerely,
                            President of the Union
                                  Igor Djurdjevic
_________________________________________

31.Maj 2017.         Бр. интернац.И-1/2017.

Јединствена, самостална и независна синдикална организација запослених у Министарству унутрашњих послова Републике Србије "ПОЛИЦИЈСКИ СИНДИКАЛНИ ПОКРЕТ"
Србија, улица Момчила Ранковића 2, (19300) Неготин

                      МЕЂУНАРОДНОЈ
                       ОРГАНИЗАЦИЈИ
                                 РАДА
Поштовани,      

       У нашем синдикалном раду и заступању одбране и унапређењу права радника у вези са заштитом на раду, потребне су нам одређене јавне информације и податци за које претпостављамо да их Ви поседујете. Уколико их поседујете, молимо Вас да нас известите.

Интересује нас следеће:

(1) Које државе са Европског континента (државе чланице Европске уније, и оне које нису чланице Европске уније) примењују своје Законе о безбедности и заштити на раду и према полицајцима и војницима без икаквих ограничења у односу на друге професије?

(2) Које државе са Европског континента (државе чланице Европске уније, и оне које нису чланице Европске уније) не примењују своје Законе о безбедности и заштити на раду према полицајцима и војницима применом Директиве Европске уније 89/391 / ЕЕС (1989) о увођењу мера за подстицање побољшања безбедности и здравља радника на раду којом је саветодавно указано да се безбедност и заштита запослених у полицији и војци може уредити и дефинисати на други начин?     

       У нади да нисмо погрешили адресу на коју се обраћамо, унапред захвалан,

Срдачно,
                          Председник синдиката
                                  Игор Ђурђевић
_________________________________________

01.06.2017.год.
у   Н е г о т и н у        |>>>-ПСП инфо-<<<|

                      facebook page

БЕЗБЕДНОСТ И ЗАШТИТА НА РАДУ (-II-)

Закон о безбедности и заштити на раду у примени је од 2005-те године, а изменама и допунама током 2015-те године уведена је новина, односно сужена примена тог закона, којом се исти НЕ ПРИМЕЊУЈЕ НА ЗАПОСЛЕНЕ У ПОЛИЦИЈИ И ВОЈСЦИ И СРОДНЕ ЦИВИЛНЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ.
Те измене су извршене на основу неких од сегмената регулатива I>>>Директиве ЕУ бр.89/391 из 1989.год.<<<I.
     Становишта смо да се та препорука, након фактичке десетогодишње примене тог Закона, само искористла као "оправдање" за недовољну упорност, истрајност и вољом за унапређењем рада, па је након десет година "тумарања у месту" примењена како би се фактички избегла потреба крајње студиозног, стручног и захтевног рада на процени ризика односно изради I>>>Акта о процени ризика<<<I за свако од радних места у МУП.
     Како год, обзиром да је МУП ипак дуго времена (десет година) имао за концепирање израде тог акта о процени ризика, дубоко смо уверени да се са тиме треба наставити, где год да се стигло, и да се та измена закона не треба посматрати као вечно ограничавање. С'тим у вези смо се и обратили надлежним службама у МУП питањима која су, између осталог, садржана у тексту I>>>ЗАШТИТА БЕЗБЕДНОСТИ И ЗДРАВЉА У ПОЛИЦИЈИ...?!<<<I.
     У међувремену, док чекамо тражене одговоре, бацимо поглед на Правилник о начину и поступку процене ризика на радном месту и у радној околини... И запитајмо се - какво би стање опреме и средстава за рад и радног окружења била кад' би се рецимо овакав начин процене ризика приказао и применио у МУП и условио послодавца и запослене на поштовање одредби Закона о безбедности и заштити на раду... Запитајмо се... И такође се запитајмо и шта би то требали урадити да иницирамо разматрање промене закона, на крај крајева...

("Sl. glasnik RS", br. 72/2006, 84/2006 - ispr., 30/2010 i 102/2015) 

                       P R A V I L N I K

      O NAČINU I POSTUPKU PROCENE
          RIZIKA NA RADNOM MESTU I
                   U RADNOJ OKOLINI

Sadržina pravilnika

Član 1

Ovim pravilnikom utvrđuju se način i postupak procene rizika od nastanka povreda na radu ili oštećenja zdravlja, odnosno oboljenja zaposlenog na radnom mestu i u radnoj okolini, kao i način i mere za njihovo otklanjanje, koje poslodavac uređuje aktom o proceni rizika.

Osnov i svrha procene rizika

Član 2

Procena rizika i mere koje poslodavac utvrdi obezbeđuju se primenom propisa o bezbednosti i zdravlju na radu i drugih propisa, a primenjuju se radi otklanjanja opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini, odnosno radi otklanjanja ili smanjenja rizika, u obimu kojim se sprečava povreda na radu, oštećenje zdravlja ili oboljenje zaposlenog.

Obuhvat procene rizika

Član 3

Procena rizika zasniva se na sistematskom evidentiranju i procenjivanju svih faktora u procesu rada - mogućih vrsta opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini koje mogu da prouzrokuju povredu na radu, oštećenje zdravlja ili oboljenje zaposlenog.

Procenom rizika sagledavaju se organizacija rada, radni procesi, sredstva za rad, sirovine i materijali koji se koriste u tehnološkim i radnim procesima, sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu, kao i drugi elementi koji mogu da izazovu rizik od povreda na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog.

Procena rizika obuhvata:

1) opšte podatke o poslodavcu;

2) opis tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava za rad, i njihovo grupisanje i opis sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu;

3) snimanje organizacije rada;

4) prepoznavanje i utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini;

5) procenjivanje rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti;

6) utvrđivanje načina i mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika;

7) zaključak;

8) izmene i dopune akta o proceni rizika.

Opšti podaci o poslodavcu

Član 4

Opšti podaci o poslodavcu sadrže:

1) poslovno ime (naziv), sedište, odnosno adresu poslodavca;

2) delatnost poslodavca;

3) podatke o licima koja vrše procenu rizika i licima koja učestvuju u procenjivanju rizika (ime, prezime, stručna sprema i dr.).

Opis tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava za rad (i njihovo grupisanje) i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu

Član 5

Opis tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava za rad koja se koriste u tim procesima (i njihovo grupisanje) i opis sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu vrši se na način pogodan za prikupljanje i procenjivanje potrebnih informacija o tim procesima i sredstvima prema postojećem stanju.

Opisom se obuhvataju:

1) objekti koji se koriste kao radni i pomoćni prostor, uključujući i objekte na otvorenom prostoru, sa svim pripadajućim instalacijama;

2) oprema za rad (mašine, uređaji, postrojenja, instalacije, alat i sl.) koja se koristi u procesu rada i vrši se njihovo grupisanje;

3) konstrukcije i objekti za kolektivnu bezbednost i zdravlje na radu (zaštita na prelazima, prolazima i prilazima, zakloni od toplotnih i drugih zračenja, zaštita od udara električne struje, opšta ventilacija i klimatizacija i sl.), opis njihove namene i načina korišćenja;

4) pomoćne konstrukcije i objekti, kao i konstrukcije i objekti koji se privremeno koriste za rad i kretanje zaposlenih (skela, radna platforma, tunelska podgrada, konstrukcija za sprečavanje odrona zemlje pri kopanju dubokih rovova i sl.);

5) druga sredstva za rad koja se koriste u procesu rada ili su na bilo koji način povezana sa procesom rada, njihova namena i način korišćenja;

6) sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu;

7) sirovine i materijali koji se koriste;

8) drugi potrebni elementi.

Snimanje organizacije rada

Član 6

Snimanje organizacije rada obuhvata uvid u akt poslodavca kojim se uređuje njegovo unutrašnje uređenje, odnosno organizacija i sistematizacija radnih mesta za obavljanje poslova iz delatnosti poslodavca i drugu dokumentaciju poslodavca koja se odnosi na organizaciju rada, kao i neposrednu proveru propisane, odnosno utvrđene organizacije rada i faktičkog stanja organizacije rada kod poslodavca.

Snimak organizacije rada poslodavca sadrži poslove, nazive i lokaciju radnih mesta gde se obavljaju poslovi, uslove za zasnivanje radnog odnosa i broj zaposlenih na tim radnim mestima, od toga broj žena, muškaraca, mlađih od 18 godina, invalida, radno vreme i vreme provedeno na određenim poslovima, odstupanja propisane, odnosno utvrđene organizacije rada od faktičkog stanja organizacije rada kod poslodavca i dr.

Prepoznavanje i utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini

Član 7

Prepoznavanje i utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini vrši se na osnovu podataka koji se prikupljaju iz dokumentacije kojom raspolaže poslodavac, posmatranjem i praćenjem procesa rada na radnom mestu, pribavljanjem potrebnih informacija od zaposlenih i informacija iz drugih izvora i razvrstavanjem u vrste prikupljenih podataka, odnosno mogućih opasnosti i štetnosti na koje ti podaci ukazuju.

Pri utvrđivanju podataka o opasnostima i štetnostima na radnom mestu i u radnoj okolini polazi se od postojećeg stanja bezbednosti i zdravlja na radu (važeći stručni nalazi o izvršenim pregledima i proveri opreme za rad, kao i o izvršenim ispitivanjima uslova radne okoline, izveštaji o prethodnim i periodičnim lekarskim pregledima zaposlenih, podaci o povredama na radu, profesionalnim bolestima i oboljenjima u vezi sa radom, sredstvima i opremom za ličnu zaštitu na radu, analiza preduzetih mera radi sprečavanja povreda na radu, profesionalnih bolesti i oboljenja u vezi sa radom, inspekcijski nalazi o izvršenom nadzoru, uputstva za bezbedan rad, propisana dokumentacija za upotrebu i održavanje, odnosno pakovanje, transport, korišćenje, skladištenje, uništavanje i dr.).

Opasnosti i štetnosti grupišu se u zavisnosti od njihove vrste i prirode.

Član 8

Opasnosti se grupišu u:

1) mehaničke opasnosti, koje se pojavljuju korišćenjem opreme za rad, kao što su:

   (1) nedovoljna bezbednost zbog rotirajućih ili pokretnih delova,

   (2) slobodno kretanje delova ili materijala koji mogu naneti povredu zaposlenom,

   (3) unutrašnji transport i kretanje radnih mašina ili vozila, kao i pomeranja određene opreme za rad,

   (4) korišćenje opasnih sredstava za rad, koja mogu proizvesti eksplozije ili požar,

   (5) nemogućnost ili ograničenost pravovremenog uklanjanja sa mesta rada, izloženost zatvaranju, mehaničkom udaru, poklapanju, i sl.,

   (6) drugi faktori koji mogu da se pojave kao mehanički izvori opasnosti;

2) opasnosti koje se pojavljuju u vezi sa karakteristikama radnog mesta, kao što su:

   (1) opasne površine (podovi i sve vrste gazišta, površine sa kojima zaposleni dolazi u dodir, a koje imaju oštre ivice - rubove, šiljke, grube površine, izbočene delove, i sl.),

   (2) rad na visini ili u dubini, u smislu propisa o bezbednosti i zdravlju na radu,

   (3) rad u skučenom, ograničenom ili opasnom prostoru (između dva ili više fiksiranih delova, između pokretnih delova ili vozila, rad u zatvorenom prostoru koji je nedovoljno osvetljen ili provetravan, i sl.),

   (4) mogućnost klizanja ili spoticanja (mokre ili klizave površine),

   (5) fizička nestabilnost radnog mesta,

   (6) moguće posledice ili smetnje usled obavezne upotrebe sredstava ili opreme za ličnu zaštitu na radu,

   (7) uticaji usled obavljanja procesa rada korišćenjem neodgovarajućih ili neprilagođenih metoda rada,

   (8) druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa karakteristikama radnog mesta i načinom rada (korišćenje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu koja opterećuju zaposlenog, i sl.);

3) opasnosti koje se pojavljuju korišćenjem električne energije, kao što su:

   (1) opasnost od direktnog dodira sa delovima električne instalacije i opreme pod naponom,

   (2) opasnost od indirektnog dodira,

   (3) opasnost od toplotnog dejstva koje razvijaju električna oprema i instalacije (pregrevanje, požar, eksplozija, električni luk ili varničenje, i dr.),

   (4) opasnosti usled udara groma i posledica atmosferskog pražnjenja,

   (5) opasnost od štetnog uticaja elektrostatičkog naelektrisanja,

   (6) druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa korišćenjem električne energije.

Član 9

Štetnosti se grupišu u:

1) štetnosti koje nastaju ili se pojavljuju u procesu rada, kao što su:

   (1) hemijske štetnosti, prašina i dimovi (udisanje, gušenje, unošenje u organizam, prodor u telo kroz kožu, opekotine, trovanje, i sl.),

   (2) fizičke štetnosti (buka i vibracije),

   (3) biološke štetnosti (infekcije, izlaganje mikroorganizmima i alergentima),

   (4) štetni uticaji mikroklime (visoka ili niska temperatura, vlažnost i brzina strujanja vazduha),

   (5) neodgovarajuća - nedovoljna osvetljenost,

   (6) štetni uticaji zračenja (toplotnog, jonizujućeg ili nejonizujućeg, laserskog, ultrazvučnog),

   (7) štetni klimatski uticaji (rad na otvorenom),

   (8) štetnosti koje nastaju korišćenjem opasnih materija u proizvodnji, transportu, pakovanju, skladištenju ili uništavanju,

   (9) druge štetnosti koje se pojavljuju u radnom procesu, a koje mogu da budu uzrok povrede na radu zaposlenog, profesionalnog oboljenja ili oboljenja u vezi sa radom;

2) štetnosti koje proističu iz psihičkih i psihofizioloških napora koji se uzročno vezuju za radno mesto i poslove koje zaposleni obavlja, kao što su:

   (1) napori ili telesna naprezanja (ručno prenošenje tereta, guranje ili vučenje tereta, razne dugotrajne povećane telesne aktivnosti i sl.),

   (2) nefiziološki položaj tela (dugotrajno stajanje, sedenje, čučanje, klečanje i sl.),

   (3) napori pri obavljanju određenih poslova koji prouzrokuju psihološka opterećenja (stres, monotonija i sl.),

   (4) odgovornost u primanju i prenošenju informacija, korišćenje odgovarajućeg znanja i sposobnosti, odgovornost u pravilima ponašanja, odgovornost za brze izmene radnih procedura, intenzitet u radu, prostorna uslovljenost radnog mesta, konfliktne situacije, rad sa strankama i novcem, nedovoljna motivacija za rad, odgovornost u rukovođenju, i sl.;

3) štetnosti vezane za organizaciju rada, kao što su: rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad), rad u smenama, skraćeno radno vreme, rad noću, pripravnost za slučaj intervencija, i sl.;

4) ostale štetnosti koje se pojavljuju na radnim mestima, kao što su:

   (1) štetnosti koje prouzrokuju druga lica (nasilje prema licima koja rade na šalterima, lica na obezbeđenju, i sl.),

   (2) rad sa životinjama,

   (3) rad u atmosferi sa visokim ili niskim pritiskom,

   (4) rad u blizini vode ili ispod površine vode.

Procenjivanje rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti

Član 10

Procena rizika zasniva se na analizi verovatnoće nastanka i težine moguće povrede na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog u vezi sa radom prouzrokovanih na radnom mestu i u radnoj okolini.

Na osnovu prikupljenih podataka i prepoznatih, odnosno utvrđenih opasnosti i štetnosti i utvrđene liste opasnosti i štetnosti u radnoj okolini na svakom radnom mestu, izborom i primenom odgovarajućih metoda vrši se procenjivanje rizika - verovatnoće nastanka i težine povreda na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog.

Procenjivanje rizika vrši se za svaku prepoznatu, odnosno utvrđenu opasnost ili štetnost, upoređivanjem sa dozvoljenim vrednostima propisanim odgovarajućim propisima u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, tehničkim propisima, standardima i preporukama.

Verovatnoća nastanka povrede na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog u vezi sa radom, prouzrokovanih opasnostima i štetnostima na radnom mestu i u radnoj okolini, procenjuje se na osnovu prethodne analize koja uzima u obzir učestalost i trajanje izloženosti zaposlenih opasnostima i štetnostima, verovatnoću nastanka opasnog događaja i tehničke ili druge mogućnosti za njihovo izbegavanje, odnosno ograničenje.

Težina moguće povrede na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog procenjuje se na osnovu prethodne analize koja uzima u obzir predvidivu vrstu povrede (smrtna, teška, kolektivna ili laka povreda na radu) koja se može očekivati.

Ako se utvrdi da na radnom mestu i pored potpuno primenjenih mera u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu i drugih mera, postoje opasnosti i štetnosti, koje prema nalazu procenjivača rizika mogu da izazovu povredu ili ugroze zdravlje zaposlenog, smatra se da je takvo mesto sa povećanim rizikom, što se utvrđuje aktom o proceni rizika.

Utvrđivanje načina i mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika

Član 11

Na osnovu procenjenih rizika na radnom mestu i u radnoj okolini, poslodavac utvrđuje način i mere za njihovo sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje na najmanju moguću meru.

Ako su procenjeni rizici takve prirode da život i zdravlje zaposlenih nisu teže ugroženi, a za čije otklanjanje su potrebna veća investiciona ulaganja, aktom o proceni rizika mogu se utvrditi mere i rokovi za njihovo sprovođenje kojima se u potpunosti otklanjaju rizici ili kojima se oni smanjuju na najmanju moguću meru.

O sprovođenju mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika stara se poslodavac neposredno ili preko lica određenog za bezbednost i zdravlje na radu ili drugog lica određenog aktom o proceni rizika.

Član 12

Mere za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika poslodavac utvrđuje polazeći od procenjenog rizika, utvrđenog prioriteta i poštujući principe prevencije, u skladu sa propisima o bezbednosti i zdravlju na radu, tehničkim propisima, standardima ili opšte priznatim merama.

Mere koje se utvrđuju za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika jesu:

1) održavanje sredstava za rad u ispravnom stanju i vršenje pregleda i provere opreme za rad;

2) obezbeđivanje propisanih uslova za bezbedan i zdrav rad u radnoj okolini;

3) osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad;

4) obezbeđivanje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu i njihovo održavanje u ispravnom stanju;

5) upućivanje zaposlenih na prethodne i periodične lekarske preglede u skladu sa ocenom službe medicine rada, i dr.

Član 13

Na osnovu ocene službe medicine rada, poslodavac aktom o proceni rizika utvrđuje posebne zdravstvene uslove koje moraju ispunjavati zaposleni na radnom mestu sa povećanim rizikom.

Zaključak

Član 14

Po sprovedenom postupku snimanja organizacije rada, prepoznavanja i utvrđivanja opasnosti i štetnosti, procenjivanja rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti i utvrđivanja načina i mera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika, u skladu sa ovim pravilnikom, poslodavac donosi zaključak.

Zaključak sadrži:

1) sva radna mesta na kojima je izvršena procena rizika;

2) radna mesta koja su utvrđena kao radna mesta sa povećanim rizikom;

3) prioritete u otklanjanju rizika;

4) izjavu poslodavca kojom se obavezuje da će primeniti sve utvrđene mere za bezbedan i zdrav rad na radnim mestima i u radnoj okolini u skladu sa aktom o proceni rizika.

Izmene i dopune akta o proceni rizika

Član 15

Akt o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj okolini podleže potpunoj izmeni i dopuni nakon svake kolektivne povrede na radu sa smrtnim posledicama, koja se dogodi na radnom mestu i u radnoj okolini poslodavca.

Akt o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj okolini podleže delimičnim izmenama i dopunama (u delu koji se odnosi na određeno radno mesto i s njim povezana radna mesta), i to:

1) u slučaju smrtne povrede na radu i teške povrede na radu;

2) u slučaju pojave svake nove opasnosti ili štetnosti, odnosno promene nivoa rizika u procesu rada;

3) kada mere koje se utvrde za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika nisu odgovarajuće ili ne odgovaraju procenjenom stanju;

4) kada je procena zasnovana na podacima koji nisu ažurni;

5) kada postoje mogućnosti i načini za unapređenje, odnosno dopunu procenjenih rizika.

Član 16

Akt o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj okolini podleže potpunoj ili delimičnoj izmeni ili dopuni i na osnovu utvrđene ispunjenosti uslova iz člana 15. ovog pravilnika i naložene mere inspektora rada.

Pokretanje postupka procene rizika

Član 17

Postupak procene rizika pokreće poslodavac donošenjem odluke o pokretanju postupka procene rizika.

Određivanje lica odgovornih za sprovođenje procene rizika

Član 18

Poslodavac odlukom o pokretanju postupka procene rizika određuje jedno ili više lica odgovornih za sprovođenje postupka procene rizika u skladu sa ovim pravilnikom (u daljem tekstu: stručno lice).

Stručno lice može da bude poslodavac, zaposleni kod poslodavca ili zaposleni kod pravnog lica ili preduzetnika sa licencom za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu, ukoliko ima položen stručni ispit o praktičnoj osposobljenosti za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu.

Poslodavac koji je određen da bude stručno lice nije dužan da ima položen odgovarajući stručni ispit ukoliko poslove bezbednosti i zdravlja na radu može da obavlja sam bez položenog odgovarajućeg stručnog ispita.

Poslodavac, u slučaju kada za vršenje procene rizika angažuje pravno lice ili preduzetnika sa licencom za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu, na osnovu ugovora o angažovanju pravnog lica ili preduzetnika određuje jedno ili više stručnih lica iz reda zaposlenih kod angažovanog pravnog lica ili preduzetnika.

Plan sprovođenja postupka procene rizika

Član 19

Stručno lice sastavlja plan sprovođenja postupka procene rizika koji odobrava poslodavac, a koji sadrži:

1) pravni osnov za procenu rizika (propisi u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, nacionalni i međunarodni standardi, i dr.);

2) organizaciju i koordinaciju sprovođenja, izmena i dopuna postupka procene rizika;

3) spisak pravnih i fizičkih lica kompetentnih za procenjivanje rizika (u daljem tekstu: procenjivači rizika);

4) metode za vršenje procene rizika;

5) faze i rokove za procenu rizika;

6) način prikupljanja dokumentacije potrebne za procenu rizika (uputstva za bezbedan rad, uputstva za održavanje, stručni nalazi o pregledima i proveri opreme za rad, ispitivanja uslova radne okoline i dr.);

7) informisanje procenjivača rizika;

8) koordinaciju između procenjivača rizika;

9) način pribavljanja informacija za procenu rizika od zaposlenih;

10) konsultacije sa predstavnicima zaposlenih i informisanje predstavnika zaposlenih o rezultatima procene rizika i preduzetim merama;

11) druge radnje potrebne za sprovođenje, izmene i dopune postupka procene rizika.

Ako poslodavac angažuje pravno lice, odnosno preduzetnika za obavljanje poslova procene rizika, angažovano pravno lice, odnosno preduzetnik, uz plan sprovođenja postupka procene rizika prilaže fotokopiju licence za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu.

Plan sprovođenja postupka procene rizika jeste sastavni deo dokumentacije o proceni rizika.

Provera efikasnosti primene akta o proceni rizika

Član 20

Provera efikasnosti primene akta o proceni rizika vrši se neprekidno, tako što se proverava efikasnost sprovedenih mera i procenjuje uspešnost njihovog sprovođenja u pogledu otklanjanja i smanjenja rizika.

Proveru efikasnosti primene akta o proceni rizika vrši lice određeno za bezbednost i zdravlje na radu kod poslodavca.

Ako u postupku provere efikasnosti primene akta o proceni rizika lice za bezbednost i zdravlje na radu uoči njihovu neefikasnost, predlaže korekciju tih mera.

Postupak sprovođenja korektivnih mera vrši se izmenama i dopunama akta o proceni rizika.

Prelazna i završna odredba

Član 21

Poslodavac je dužan da akt o proceni rizika, usklađen sa odredbama ovog pravilnika, donese u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, u skladu sa zakonom.

Do donošenja akta o proceni rizika prema odredbama ovog pravilnika, mere bezbednosti i zdravlja na radu koje se sprovode radi sprečavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti u vezi sa radom sprovode se saglasno odredbama opšteg akta ili ugovora o radu kojim se kod poslodavca uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.

Član 22

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

                                   |>>>-ПСП инфо-<<<|

РЕШЕНА МИСТЕРИЈА ОКО ТУМАЧЕЊА ПРАВА ОЦА ДЕТЕТА НА ОДСУСТВО СА РАДА РАДИ НЕГЕ ДЕТЕТА

Након што се ПОЛИЦИЈСКИ СИНДИКАЛНИ ПОКРЕТ обратио Сектору за људске ресурсе МУП-а путем Одсека за односе са синдикатима, Одељења за односе са запосленима, у вези са "недоумицама" насталим погрешним тумачењем права запослених која произилазе из одредби чл.94 и чл.94а Закона о раду и насталом "заменом теза" вероватно око процедуре за остваривање "неплаћеног одсуства" и одсуства са рада ради неге детета које је свакако "плаћено" о чему је детаљније образложено конкретним примером у тексти |>>>ПРАВО НА ОДСУСТВО СА РАДА РАДИ НЕГЕ ДЕТЕТА (родитељ отац, запослен у МУП) ПЛАЋЕНО НАРАВНО<<<|, дана 30.05.2017.год. од Шефа тог Одсека извештени смо о следећем:
Запослена жена право на породиљско одсуство и одсуство са рада ради неге детета остварује у складу са одредбама чл.94 и чл.94а Закона о раду.
На исти начин предметно право, у погледу одсуства са рада ради неге детета, користи и супружник, с тим што је у обавези да достави и додатну документацију која је од значаја за коришћење права (документација се доставља надлежном секретаријату у циљу рефундације накнаде зараде коју супружник за период одсуства остварује).
За остваривање предметног права НИЈЕ ПОТРЕБНА САГЛАСНОСТ претпостављеног (старешине), већ је коректно да запослена/запослени унапред упозна претпостављеног са датумом отпочињања права, како би се евентуално обезбедила адекватна замена, а наведена информација је и од значаја за припрему распореда рада.

Дакле, везано за конкретан случај, нема потребе за "прибављањем сагласности од старешина" јер је и сасвим логично да се "сагласност за применом и поштовањем закона" и не-може давати или не-давати. И наравно ради се свакако о "плаћеном одсуству" које се темељи на Закону о раду, односно не ради се о "неплаћеном" одсуству регулисаном Законом о полицији односно Посебним колективним уговором, тако да помињање постојања некакве "Депеше" и позивање на некаква "нова правила и измене" није потребно.
    
     У вези са истим, од стране ПОЛИЦИЈСКОГ СИНДИКАЛНОГ ПОКРЕТА је сугерисано да се, на дате околности, путем какве инструктивне Депеше или на другу начин, известе надлежне службе у свим Подручним полицијским управама како би се избегло да дође до евентуалног поновног "погрешног" тумачења, те и до могућег "не-давања сагласности" запосленоме што би за последицу имало притужбу и покретање судског поступка против МУП-а, а што би суштински значило да је запослени претходно доведен у заблуду и да су му повређена елементарна права што би, самим тиме, довело и до директне одговорности тог појединца који селективно "даје" или "не-даје" сагласност за примену закона. Наравно, у том смислу, руководиоци организационих јединица би поново били доведени у незавидан положај где би се "све ломило на њима", а они суштински "ни криви - ни дужни".
    
Мислите о томе...

Дана 30.05.2017.год.
у     Н  е  г  о  т  и  н  у
                                         |>>>ПСП инфо<<<|

ОДСУСТВО СА РАДА РАДИ НЕГЕ ДЕТЕТА (родитељ отац, запослен у МУП) ПЛАЋЕНО НАРАВНО

полицијски синдикални покрет

   Министарство унутрашњих послова
        СЕКТОР ЗА ЉУДСКЕ РЕСУРСЕ
                 Одељење за односе 
                      са запосленима
       
                              - Одсеку за односе са 
                                 синдикатима 
Поштовани

           Ради отклањања недоумица, а и ради прибављања Вашег мишљења и става, обраћамо Вам се са указом на "нелогичности" везане за сазнања о тумачењу и примени чл.94 и чл.94а Закона о раду.
          Да би пластичније појаснили конкретан случај, предочићемо Вам следеће:

Дана 08.07.2013.год. запослени (униформисани припадник МУП - полицијски службеник) обратио се у свохој Подручној полицијској управи са Захтевом за коришћење права на плаћено одсуство са рада ради неге детета у коме је, отприлике, навео следеће:

Обраћам Вам се предметним Захтевом обзиром на чињеницу да се дана 05.05.2013.г. породила моја венчана супруга ___ која је иначе запослена на неодређено време као прив.предузетник односно власник и тренутно једини запослени у ___ на адреси ___.

Наиме, од дана 22.04.2013.г. супрузи је отпочело породиљско одсуство са рада и то у трајању до 04.08.2013.г. када наш новорођени син ___ (треће дете по реду рођења у породици) навршава три месеца живота. Обзиром на потребу, пре свега материјалне природе у вези са трошковима који настају не-функционисањем фирме власништва супруге у којој је запослена, а и свакако из разлога егзистирања и бољег фубкционисања наше породице која поред новорођеног сина ___ такође има и ћерку ___ са још ненавршене две године живота као и сина ___ са навршених девет година старости, остварили смо лични међусобни договор и обострани пристанак да даљу негу детета преузмем ЈА, односно да захтевам одобрење пкаћеног одсуства са рада.

Имајући у виду свеобухватно напред наведено образложење, као и чињенице на које указујем приложеним писменима у прилогу овог Захтева, захтевам да се донесе адекватно решење и омогући ми се коришћење законског права на коришћење плаћеног одсуства са рада ради неге детета од 05.08.2013.г. најдуже до 21.04.2014.г. односно до истека 365 календарских дана од дана отпочињања породиљског одсуства моје супруге, сходно одредбама чл.94 ст.4, 6 и 7 Закона о раду.

Унапред захвалан на разумевању и због хитности.
________________________________________

          Епилог по овом Захтеву запосленог је свакако био поштовање закона и доношење позитивног Решења те Полицијске управе од 22.07.2013.г. у коме се наводи следеће:

На основу чл.75 Правилника о унутрашњем уређењу и систематизацији радних места у МУП 01 бр. стр.пов. 3328/12-5 од 03.04.2012.г. и исправке Правилника 01 бр. 3328/12-17 од 23.05.2012.г., члана 94 ст.4, 5, 6 и 7 Закона о раду, решавајући о праву на одсуство са рада ради неге детета ___ из ___ запосленог у Полицијској управу ___, Начелник ПУ ___ доноси:

                        Р  Е  Ш  Е  Њ  Е

1.) ___, ЈМБГ ___, запосленом у МУП, распоређеном на радном месту полицајац, ПС ___, ПУ ___, ОДОБРАВА СЕ одсуство са рада ради неге детета.

2.) Запослени ће користити одсуство почев од 06.08.2013.г. закључно са 21.04.2014.г.

3.) За време одсуства запослени има право на накнаду зараде, у складу са законом.

    Запослени је дужан да се јави на рад дана 22.04.2014.г.

                  О б р а з л о ж е њ е 

Запослени ___ из ___ је дана 08.07.2013.г. Полицијској управи ___ поднео захтев за коришћење одсуства са рада ради неге детета почев од дана 05.08.2013.г. до 21.04.2014.г., наиме супруга запосленог се дана 05.05.2013.г. породила, од 22.04.2013.г. отпочела је породиљско одсуство са рада до 04.08.2013.г.

Закон о Раду одредбама чл.94 ст.1 предвиђа да запослена жена ина право на одсуство са рада због трудноће и порођаја (породиљско одсуство), као и одсуство са рада раду неге детета, у укупном трајању од 365 дана. Ставом 2 да запослена жена има право да отпочне породиљско одсуство на основу налаза надлежног здравственог органа најраније 45 дана, а обавезно 28 дана пре времена одређеног за порођај. Ставом 3 да породиљско одсуство траје до навршена три месеца од дана порођаја. Ставом 4 да запослена жена, по истеку породиљског одсуства, има право на одсуство са рада ради неге детета до истека 365 дана, од дана отпочињања породиљског одсуства из става 2. Ставом 5 да отац детета може да користи право из става 3 у случају кад мајка напусти дете, умре или је из других разлога спречена да користи то право, да то право отац детета има и када мајка није у радном односу. Ставом 6 да отац детета може да користи право из става 4. Ставом 7 да за време породиљског одсуства и одсуства са рада ради неге детета запослена жена, односно отац детета, има право на накнаду зараде, у складу са законом.

Одлучујући о праву запосленог на одсуство са рада ради неге детета, утврђено је следеће чињенично стање:

Супруга запосленог се породила 05.05.2013.г. у 03.02 часова у ___ (јер су са 5.августом 2013.г. навршена три месеца од дана порођаја што представља време трајања породиљског одсуства, које је користила супруга запосленог) закључно са 21.априлом 2014.г. (јер се тим датумом окончава укупно трајање од 365 дана од дана отпочињања породиљског одсуства, који број дана представља укупно трајање породиљског одсуства и одсуства са рада ради неге детета), из ког разлога је одлучено као у диспозативу одлуке.

______________________________________

         Дана 16.05.2017.г. исти запослени, са позиције истог радног места у истој организационој јединици, истој Полицијској управи у односу на ранији период, подноси ЗАХТЕВ ЗА КОРИШЋЕЊЕ ПЛАЋЕНОГ ОДСУСТВА СА РАДА РАДИ НЕГЕ ДЕТЕТА сходно одредбама чл.94 и чл.94а Закона о раду
У том Захтеву запослени наводи следеће:

Обраћам Вам се са Захтевом за коришћење плаћеног одсуства са рада ради неге детета сходно одредбама чл.94 и чл.94а Закона о раду којима су дефинисана права мајке детета на породиљско одсуство и одсуство са рада ради неге детета, као и оца детета у погледу права а одсуство са рада ради неге детета у трајању до једне године, као и права мајке и оца детета, када се ради о трећем и четвртом детету по рођењу, у трајању до две године.

Конкретно, моја венчана супруга ___ дана 04.01.2016.г. отпочела је породиљско боловање, те се дана 20.01.2016.г. породила у ЗЦ ___ и родила, према редоследу рођења, четврто дете ___. Дана 20.04.2016.г. моја супруга је окончала породиљско боловање и истим даном наставила са одсуством са рада ради неге детета која јој је, по Решењу Општинске управе ___, одређена у трајању до 03.01.2018.г. односно у трајању до две године од дана ступањљ на породиљско боловање (пре порођаја).

Међутим, како је моја супруга заправо приватни предузетник, односно власник ___  на адреси ___, те како је током 2016.г. остала без других запослених лица, као једина запослена, услед чега њена фирма трпи, одлучили смо обострано и усагласили међусобно да она прекине коришћење тог права и да исто уступи мени, односно да ја наставим са коришћењем тог законског права које нам припада.

Дакле, сагледавајући свеобухватне наведене околности и чињенице које произилазе из свих писмена које Вам достављам, Захтевам да ми се по том основу одобри пкаћено одсуство са рада ради неге детета у периоду од 25.05.2017.г. закључно са 03.01.2018.год.

Истовремено, имајући у виду околности које се тичу породичне егзистенције, молим Вас за хитност разматрања и одлучивањљ по мом предметном Захтеву уз напомену да исти евентуално могу допунити каквим потребним додатним писменима на које би сте ми могли указати, те с'тим у вези сагласан сам и да се датум мог ступања на одсуство са рада помери и до 01.06.2017.г. ако за тиме има потребе.
_______________________________________

          Запослени је у међувремену више пута контактиран од надлежних из подручне полицијске управе и поред указа на потребу достављања и појединих додатних докумената, такође му је више пута указивано и на потребу ПРИБАВЉАЊА САГЛАСНОСТИ НЕПОСРЕДНИХ РУКОВОДИЛАЦА. 

Након указивања тог запосленог надлежнима да сматра да се сагласност прибавља у складу са Законом о полицији и Посебног колективног уговора када је реч о "неплаћеном одсуству", те да се у његовом случају ради о захтеваном " плаћеном одсуству" које није регулисано по ЗОП и ПКУ, тј. које је дефинисано и примењује се у складу са Законом о раду, одговор који је добио је - мора се поднети нови захтев на коме би у дну, сагласност за одсуство са рада, потписали Командир ПИ, Начелник ПС и Начелник ПУ.

            Наша интересовања, обзиром да сматрамо да се раду о погрешним тумачењима, усмеравамо на следећа питања:

- ДА ЛИ ПОСТОЈИ КАКВА УРЕДБА, ИЛИ ПРАВИЛНИК, ИЛИ ВЕЋ НЕКИ ПОДЗАКОНСКИ АКТ КОЈИМ ЈЕ ОВО ПИТАЊЕ ЗА ЗАПОСЛЕНЕ У МУП БЛИЖЕ ОДРЕЂЕНО...?

- ДА ЛИ С'ТИМ У ВЕЗИ ПОСТОЈИ КАКВА ИНСТРУКТИВНА "ДЕПЕША" КОЈОМ ЈЕ ОБАВЕШТЕЊЕ ЗА ПРИМЕНУ ТАКВОГ НЕКОГ ПОДЗАКОНСКОГ АКТА ПРОСЛЕЂЕНО ПОЛИЦИЈСКИМ УПРАВАМА...?

- КАКАВ ЈЕ СТАВ НАДЛЕЖНИХ ИЗ МУП У ВЕЗИ СА КОНКРЕТНИМ ПРИМЕРОМ, ОДНОСНО ПРАВОМ НА КОРИШЋЕЊЕ ПЛАЋЕНОГ ОДСУСТВА СА РАДА РАДИ НЕГЕ ДЕТЕТА У СКЛАДУ СА ЗАКОНОМ О РАДУ КАО КРОВНИМ ЗАКОНОМ КОЈИ ДЕФИНИШЕ ТУ ОБЛАСТ И ПРАВА ЗАПОСЛЕНИХ...?

"Сагласност" руководилаца ради поштовање и за примену закона...?!!
~ 'ајте молим вас... У исчекивању одговора ради решавања насталог проблема,

Унапред захвалан, 

             полицијски синдикални покрет
                     председник синдиката
                             Ђурђевић Игор

29.05.2017.год.
у   Н е г о т и н у        |>>>-ПСП инфо-<<<|